Preskoči na glavni sadržaj

Opća povijest književnosti: Bildungsroman

ISVU: 235621•6 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj kolegija je upoznavanje i razumijevanje važnih romana moderniteta kao i razumijevanje njihove veze s prethodećom kulturnom i literarnom tradicijom. Kolegij pridonosi boljem poznavanju povijesti i problematike moderne europske književnosti kao i jednoga od najvažnijih modernih tipova romana u komparativnom kontekstu.

Sadržaj

  1. Uvodna razmatranja o žanru i komentar ponuđene literature.
  2. Nastavak uvodnih razmatranja: početne definicije Bildungsromana i situiranje njegove pojave u europskoj književnosti.
  3. Varijante Bildunga na prijelazu 18. u 19. stoljeće: prosvjetiteljstvo vs. rana njemačka romantika.
  4. Goetheov Wilhelm Meister kao paradigmatski Bildungsroman. Fabula i siže u romanu.
  5. Wilhelm Meister II. Individualno i kolektivno u romanu.
  6. Umjetničko i pragmatično u Goetheovu romanu. Recepcija u romantizmu. Daljnja problematizacija odnosa umjetnika i građanina u europskom esteticizmu.
  7. Gotički intertekst i (protu)romantička parodija. Ženska inačica Bildungsromana. Osvrt na Opatiju Northanger Jane Austen.
  8. Napoleon kao paradigma. Sthendalov Parmski kartuzijanski samostan. Plan i likovi romana.
  9. Optimistična i pesimistična varijanta Bildunga. Zaplet i Bildungsroman. Povijest i Bildung u Parmskom kartuzijanskom samostanu.
  10. Flaubertov Sentimentalni odgoj. Bildungsroman u kontekstu esteticizma.
  11. Sentimentalni odgoj II. Pasivizacija junaka i razočarenje građanskim Bildungom.
  12. Čarobna gora. Koncepcija vremena i prostora u romanu.
  13. Razvoj Hansa Castorpa. Castorp između Naphte i Settembrinija kao suprotstavljenih načela moderniteta.
  14. Čarobna gora kao vrhunac i kriza žanra. Ambivalentni razvoj Hansa Castorpa.
  15. Sintetički pogled na Bildungsroman i osvrt na modernistički Künstlerroman kao podvarijantu žanra.

Ishodi učenja

  1. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
  2. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
  3. 17. samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku
  4. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti

Metode podučavanja

Predavanje, seminar, diskusija, usmena izlaganja studenata.

Metode ocjenjivanja

Pismeni test i seminarski rad po izbornu na jednu od tema iz progema kolegija

Obavezna literatura

  1. G. Lukacs: Roman i povijesna zbilja, Zagreb, Globus, 1986. str. 1-89.
  2. F. Moretti, The Way of the World, The Bildungsroman in European Culture, London & New York, Verso, 2000 (New Edition).
  3. M. M. Bahtin, Teorija romana, Zagreb, Edicije Božičević, 2019. str. 207-340.
  4. F. Beiser, The Romantic Imperative, The Concept of Early German Romanticism, Cambridge & London, Harvard University Press, 2003. str. 88-106.

Dopunska literatura

  1. Francuski realistički romani XIX. stoljeća, Zagreb, Školska knjiga, 1972. str. 7-52 (I. Šafranek, Stendhal); str. 100-144 (I. Šafranek, Flaubert). V. Biti, “The Janus face of literary bildung: education and/or self-formation?” U: Reexamining the national-philological legacy : quest for a new paradigm?, Studia Imagologica, Volume: 22, ed by Vladimir Biti (2014), str. 23-42 M. Redfield, Phantom Formations: Aesthetic Ideology and the "Bildungsroman", Cornell University Press, 1996.
  2. Suvremena teorija pripovijedanja, prir. V. Biti, Zagreb, Globus, 1991.
  3. P. Burdije (Bourdieu), Pravila umetnosti, Geneza i struktura polja književnosti, Novi Sad, Svetovi, 2003. (ćir.) str. 15-71.
  4. A History of the Bildungsroman, ur. S. Graham, Cambridge & London, Cambridge University Press, 2018.
  5. V. Žmegač, Istina fikcije, Moderni njemački pripovjedači, Zagreb, Znanje, 1982. str. 7-39.
  6. D. Stojanović, Čitanje Dostojevskog i Tomasa Mana, Beograd, Nolit, 1983. str. 93-199.
  7. Moderna teorija romana, prir. M. Solar, Beograd, Nolit, 1979. str. 181-91; 382-403.
  8. T. Brajović, Pedagoška fikcija, Bildungs-naracija i srodni modusi u novijoj hrvatskoj književnosti, Zagreb, Meandarmediia, 2019.
  9. The Cambridge Companion to the Modern German Novel, ed. By G. Bartram, Cambridge University Press, 2004. str. 77-92.
  10. J. Jacobs, Wilhelm Meister und seine Brüder, Untersuchungen zum deutschen Bildungsroman, München, Wilhelm Fink, 1972.