Preskoči na glavni sadržaj

Moderne teorije povijesti književnosti

ISVU: 69670•4 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija pobliže upoznavanje studenata s koncepcijama, problemima i literaturom književnopovijesnoga studija književnosti (nacionalnoga i poredbenoga, odnosno interkulturalnoga), kao i s osnovama južnoslavenske poredbene i interkulturne književnosti. Studentima južne slavistike ovim se kolegijem nude teorijske osnove njihova dvojezičnoga i višekulturalnoga studija književnosti - uz razradu metodoloških pitanja nacionalne povijesti književnosti i regionalne književne komparatistike, daju se osnovni poredbeni uvidi u kulturne i književne suodnose južnoslavenske «međuknjiževne zajednice», s osobitim naglaskom na središnje književnosti policentričnoga jezičnog područja. Studentima ostalih studijskih grupa kolegij može koristiti kulturi teorijskoga razgovora o povijesti književnosti, kao i boljem razumijevanju relacija hrvatske sa susjednim južnoslavenskim književnostima.

Sadržaj

  1. Predstavljanje sadržaja kolegija i ispitne literature; dogovor o studentskim obavezama u kolegiju.
  2. Pojam, ideja i temeljne pretpostavke povijesti književnosti; proučavanje književnosti nekada i danas; odnos povijesti i književnosti.
  3. Teorija/metodologija povijesti književnosti; devetnaestostoljetna paradigma i antipozitivističke tendencije.
  4. Pojam svjetske književnosti, odnos nacionalne i poredbene povijesti književnosti; južnoslavenske književnosti u okviru regionalne komparatistike, između nacionalne i svjetske književnosti; kraći prikaz poredbenih istraživanja južnoslavenskih književnosti.
  5. Analiza pojedinih povijesti nacionalnih književnosti (Frangeš, Deretić, Kos i dr.); književnopovijesni obrasci i kategorije, periodizacija i kanon, tekst i kontekst u okviru (regionalne) književne komparatistike.
  6. Nastavak prethodne teme; dvo-, više- pripadni i „rubni“ opusi unutar pojedinih paradigmi povijesti južnoslavenskih književnosti.
  7. Povijest(i) južnoslavenskih književnosti i suvremena metodologija povijesti književnosti, mogućnosti i perspektive.
  8. Analize recentnih književnopovijesnih i teorijskih tekstova u vidu kraćeg kolokvija.
  9. Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti - upoznavanje s osnovnim metodološkim pretpostavkama teorije interliterarnog procesa (D. Ďurišin) i interkulturne hermeneutike (A. Wierlacher i drugi).
  10. Južnoslavenski interkulturni konteksti - slavenske međuknjiževne zajednice - kriteriji definiranja i elementarne forme i funkcije međuknjiževnih zajednica ; standardni i specifični južnoslavenski interkulturni konteksti u dijakronijskoj perspektivi
  11. Interkulturna povijest književnosti - interkulturna interpretacija - empirijska i intencijska interkulturalnost; interkulturni dijalog, interkulturna kompetencija i komunikacija, transdiferencijalno tumačenje.
  12. Kritička recepcija među južnoslavenskim kulturama; osnove teorije recepcije, modeli odnosa među južnoslavenskim kulturama; interkulturalnost časopisa.
  13. Nove mogućnosti interkulturnoga proučavanja književnosti; teorije, projekti i zbornici inozemne i domaće južne slavistike.
  14. Suvremena međukulturna književnost; južnoslavenska međukulturna književnost, književnost nacionalnih manjina i doseljenika, književnost između egzila i azila, i sl.
  15. Međukulturna ili nova svjetska književnost; glavni autori i opusi (afirmirani suvremeni svjetski autori iz južnoslavenskih zemalja).

Ishodi učenja

  1. Kritički prosuđivati te zastupati mišljenje o metodološkim pitanjima proučavanja bliskih i srodnih književnosti.
  2. Preispitati i valorizirati sinkronijski presjek književnih pojavnosti u južnoslavenskom kontekstu.
  3. Kritički preispitati i zastupati mišljenje o književnim i kulturnim procesima u okviru poredbene povijesti južnoslavenskih jezika i književnosti.
  4. Integrirati znanje o interliterarnim procesima i kritički zastupati mišljenje o interkulturnom razumijevanju južnoslavenskog prostora.
  5. Korelativno kreirati i prezentirati književne srodnosti i razlike južnoslavenskoga (srednjoeuropskoga i balkanskoga) prostora.
  6. Raspoznati procese međukulturne književnosti u širem europskom i svjetskom kontekstu
  7. integrirati stečena znanja iz metodologije književne povijesti te književnosti i kultura iz osnovne kombinacije u šire južnoslavističke i slavističke okvire
  8. interdisciplinarno povezati stečena znanja sa znanjima iz druge studijske grupe te procijeniti vlastite interese i kompetencije potrebne za nastavak studija na višoj razini
  9. upotrijebiti osnovni interkulturni kritički pojmovnik i istražiti poredbene procese u južnoslavenskim jezicima, književnostima i kulturama

Metode podučavanja

Na predavanjima će se pretežno koristiti frontalna metoda, uz naglašeno poticanje studenata na diskusiju i aktivno sudjelovanje.

Metode ocjenjivanja

Kontrolni kolokviji iz gradiva s predavanja tijekom semestra te usmeni ispit ‒ obavezni pisani ekscerpti 10 rasprava iz obavezne literature prema osobnom izboru, prema kojima se na 5 do 8 odgovara usmeno.

Obavezna literatura

  1. Jurij Tinjanov, Pitanja književne povijesti, (O književnoj evoluciji), Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
  2. Zoran Konstantinović, Uvod u uporedno proučavanje književnosti, selektivno: Komparatistika u sadašnjem trenutku nauke o književnosti, Interliterarnost u književnom tekstu, SKZ, Beograd, 1984. Miroslav Beker, Uvod u komparativnu književnost, selektivno, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  3. Dionyz Ďurišin, Čo je svetovna literatura, Obzor, Bratislava, 1992./ Kako pisati literarno zgodovino danes? Ur. Darko Dolinar i Marko Juvan, selektivno, SAZU, Ljubljana 2003.
  4. Zvonko Kovač, Međuknjiževne rasprave - Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2011. (ovdje i dodatna obavezna literatura).

Dopunska literatura

  1. Aleksandar Flaker, Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968. (Povijest nacionalne književnosti i poredbeno proučavanje, Je li poredbeno proučavanje slavenskih književnosti zasebna disciplina?)
  2. Zdenko Škreb, Mjesto i značenje Emila Staigera u njemačkoj nauci o književnosti, Književne studije i rasprave, Alfa, Zagreb, 1998./Viktor Žmegač, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982. (Sistematika spoznaja o književnosti, Spoznajni interes književne historiografije)
  3. Zdenko Lešić, Književnost i njena istorija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1985. / Zdenko Lešić, Nova čitanja - Poststrukturalistička čitanka, selektivno, Buybook, Sarajevo 2003.
  4. Milivoj Solar, Paradigma povijesti književnosti, Izabrana djela, Uvod u filozofiju književnosti, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004. ili: Milivoj Solar, Eseji o fragmentima, Prosveta, Beograd, 1985. (Pretpostavke povijesti književnosti, Granice paradigme povijesti književnosti)
  5. Anton Ocvirk, Teorija primerjalne literarne zgodovine, Ljubljana, 1936. (novo CD-izdanje).
  6. Paul Van Tieghem (P. Van Tigem), Uporedna književnost, Naučna knjiga, Beograd, 1955
  7. Cl. Pishois-A.M.Rousseau, Komparativna književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1973. Anton Ocvirk, Teorija primerjalne literarne zgodovine, Ljubljana, 1936. (novo CD-izdanje).
  8. Teorija istorije književnosti, SANU, Beograd, 1986.
  9. Bojan Ničev, Osnovi na sravnitelnoto literaturoznanie, Nauka i iskustvo, Sofija, 1986.
  10. Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti I-III, ur. Ernest Fišer-Franjo Grčević, Varaždin-Zagreb, 1983-1988./Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti 4, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1991.
  11. Peter V. Zima, Komparatistik, Francke Verlag, Tübingen, 1992.
  12. Dionyz Durišin, Theory of Interliterary Process, VEDA, SAoS, Bratislava, 1989./ Dioniz Durišin, Osobitne medziliterarne spoločenstva 5, Slovanske literaturi, SAV, Bratislava, 1992.
  13. Tomo Virk, Primerjalna književnost na prelomu tisočletja, Kritični pregled, selektivno, Studia litteraria / Založba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana, 2007. ili: Zbornik postkolonijalnih študij, selektivno, Izbor i pogovor Nikolai Jeffs, Krtina, Ljubljana 2007./Primerjalna književnost (Ljubljana), 32.2 (2009).
  14. Kovač, Zvonko, Interkulturne studije i ogledi. Međuknjiževna čitanja, mentorstva, Zagreb: FF press, 2016. (ovdje i dodatna dupunska literatura)
  15. Klaus Ulig (Claus Uhlig), Teorija književne istorije, Beograd: Službeni glasnik, 2010.
  16. Alois Wierlacher, Das Fremde und das Eigene, Prolegomena zu einer interkulturellen Germanistik, Iudicum Verlag, München, 2001./Interkulturna hermeneutika, Kultura, 82-83, Beograd, 1988.
  17. Damrosch, David, What is World Literature? Princeton: Princeton University Press, 2003.
  18. Kovač, Zvonko, Slavistika vs. regionalna književna komparatistika. Sarajevske sveske, 2011., 32/33: 77-92.
  19. Perkins, David: Is Literary History Possible, Baltimore, London: The Johns Hopkins University Press, 1992.
  20. Medkulturni dialog kot temeljna vrednota EU, ur. Vesna Mikolič i Krištof Jacek Kozak, Založba Annales, Koper, 2008.
  21. Tomo Virk, Primerjalna književnost na prelomu tisočletja, Kritični pregled, selektivno, Studia litteraria / Založba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana, 2007.
  22. Casanova, Pascale, The World Republic of Letters, Cambridge, Mass: Harvard University Press, 2004.
  23. Damrosch, David, What is World Literature? Princeton: Princeton University Press, 2003.
  24. Kovač, Zvonko, Slavistika vs. regionalna književna komparatistika. Sarajevske sveske, 2011., 32/33: 77-92.
  25. Perkins, David: Is Literary History Possible, Baltimore, London: The Johns Hopkins University Press, 1992.
  26. Hollier, Denis (ur.), The New History of French Literature, Cambridge Mass & London, 1994.
  27. Juvan, Marko, Literarna veda v rekonstrukciji: uvod v sodobni študij literature, Ljubljana:Literarno-umetniško društvo Literatura, 2006. (Nauka o književnosti u rekonstrukciji: uvod u savremene studije književnosti, Beograd: Službeni glasnik, 2011.)
  28. Spivak, Gayatri Chakravorty, Death of a Discipline. New York: Columbia University Press, 2003.
  29. Spargo, Tamsin (ur): Reading the Past: Literature and History, New York: Palgrave, 2000.
  30. Moretti, Franco: Conjectures on World Literature. New Left Review, 2000, 1: 54-68.
  31. Angelika Corbineau-Hoffmann, Einführung in die Komparatistik, E. Schmidt Verlag, Berlin, 2000.
  32. Leksikon savremene kulture, Teme i teorije, oblici i institucije od 1945. do danas, prir. Ralf Schnel, Plato Books, Beograd, 2008. (odabrani pojmovi: alteritet, globalizacija, interkulturalnost, književnost imigranata, književnost manjina, komparatistika, poetika, postkolonijalizam, i dr.).
  33. Casanova, Pascale, The World Republic of Letters, Cambridge, Mass: Harvard University Press, 2004.
  34. Zoran Konstantinović, Intertekstualna komparatistika, selektivno, Narodna knjiga, Alfa, 2002.
  35. Vesna Mikolič, Struktura međuetničke osviještenosti u multikulturalnome okruženju, Jezik i identiteti : zbornik, ur. Jagoda Granić, Hrvatsko društvo za primjenjenu lingvistiku, Zagreb-Split, 2007. , str. 357-364. (Opšrinije: Vesna Mikolić, Jezik v zrcalu kultur, Založba Annales, Koper, 2004.)
  36. Hans Robert Jauss, Povijest književnosti kao izazov znanosti o književnosti, Miroslav, Beker, Suvremene književne teorije, SNL, Zagreb, 1986.