Preskoči na glavni sadržaj

Metafizika - seminar: Aristotel, Metafizika

ISVU: 184198•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Kako bi se stvorile pretpostavke za razumijevanje Aristotelove Metafizike uvodno će se razmotriti problematika nastanka i (ne)jedinstva četrnaest Aristotelovih rasprava koje danas poznajemo objedinjene pod naslovom Metafizika. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, pristupit će se izučavanju temeljnih filozofijskih problema koje pronalazimo u pojedinim knjigama Metafizike. U završnom krugu rasprave, kako bi se stekao pregled nad Aristotelovom Metafizikom, sagledat će se neki od pokušaja njezina tumačenja, pri čemu će u prvom planu biti komentari Tome Akvinskoga te Heideggerova interpretacija Aristotela.

Sadržaj

  1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima kolegija i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe kolegija.
  2. Uvođenje u Aristotelov filozofijski sustav
  3. Aristotelova struktura znanosti i slika svijeta
  4. Uvod u Aristotelovu metafiziku
  5. Metafizika
  6. Knjige „Alfa” i „Mala Alfa”: znanost o prvim principima i uzrocima stvari
  7. Nedoumice u knjizi „Beta“
  8. Knjiga „Gamma“: „znanost o biću kao biću“
  9. Knjiga „Delta“: Aristotelov filozofski leksikon
  10. Knjiga „Epsilon“: nekoliko napomena o pojmu istine
  11. Problem supstancije: knjige „Zeta“, „Eta“ i „Theta“
  12. Knjiga „Iota“: jedinstvo i identitet. Knjiga „Kappa“
  13. Knjiga „Lambda“: Aristotelova teologija
  14. Knjige „Mu“ i „Nu“: Aristotelova filozofija matematike
  15. Interpretacije Aristotelove Metafizike

Ishodi učenja

  1. Studenti će dobiti temeljna i kritička znanja o temeljnim metafizičkim kategorijama.
  2. Studenti će kroz diskusiju moći kritički preispitati temeljne metafizičke kategorije iznesene u predavanjima.
  3. Studenti će naučiti temeljne metafizičke postulate i usporediti ih s postojećim materijalnim i tehničkim razumijevanjem svijeta.
  4. Studenti će moći održati izlaganja kojima će analizirati neku od metafizičkih pozicija i kritički je preispitati.
  5. Studenti će moći razviti kritičko mišljenje prema prihvaćenim metafizičkim pozicijama, ali i onima suprotnima metafizici.

Metode podučavanja

Predavanje, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.

Metode ocjenjivanja

Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

Obavezna literatura

  1. Aristotel, Metafizika, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
  2. Pavel Gregorić, Filip Grgić (ur.), Aristotelova Metafizika. Zbirka rasprava, Zagreb: Kruzak, 2003.
  3. Damir Barbarić (ur.), Aristotel i Aristotelizam, Zagreb: Matica hrvatska, 2003.
  4. Toma Akvinski, O filozofiji : tumačenje Aristotelove Metafizike, Zagreb, 1974.

Dopunska literatura

  1. Hans-Georg Gadamer, Početak filozofije, Zagreb: „Biblioteka Scopus“, 2000.
  2. Joachim Ritter, Metafizika i Politika. Studije o Aristotelu i Hegelu, Zagreb: Informator, 1987.
  3. Jonathan Barnes (ur.), The Cambridge Companion to Aristotle, Cambridge: Cambridge University Press, 1995.
  4. Richard Sorabji (ur.), Aristotle Transformed. The Ancient Commentators and Their Influence, London: Duckworth, 1990.