Preskoči na glavni sadržaj

Konstrukcijska gramatika južnoslavenskih jezika

ISVU: 265934•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija ovladati temeljnim postavkama konstrukcijskih pristupa jeziku oprimjerenih na južnoslavenskim jezicima uz provođenje poredbenih korpusno potpomognutih istraživanja jezika. Cilj je kolegija ovladati temeljnim postavkama konstrukcijskih pristupa jeziku na primjeru južnoslavenskih jezika uz provođenje poredbenih korpusno potpomognutih istraživanja jezika. U uvodnom dijelu kolegija studenti se upoznaju s teorijsko-metodološkim okvirom funkcionalnih pristupa jeziku. Drugi dio kolegija posvećen je imenicama i semantičkim aspektima ustrojstva imenske sintagme, dok se u trećem dijelu kolegija analiziraju različiti tipovi glagolskih konstrukcija. U seminarskom dijelu studenti provode kratka poredbena istraživanja na temelju dostupnih računalnih korpusa južnoslavenskih jezika.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij, prikaz silabusa kolegija te studentskih obveza
  2. Funkcionalni pristupi gramatici: tradicijski funkcionalizam i konstrukcijske gramatike. Osnovne postavke kognitivne lingvistike.
  3. Načela strukturiranja kategorija, prototipna organizacija kategorija; jezično i enciklopedijsko znanje; idealizirani kognitivni modeli, sheme i oprimjerenja.
  4. Konceptualna motivacija jezičnih kategorija: stvari i procesi u južnoslavenskim jezicima.
  5. Kategorije broja, roda i živosti u u južnoslavenskim jezicima.
  6. Kategorija (ne)određenosti u južnoslavenskim jezicima.
  7. Hibridne imenske i glagolske kategorije.
  8. Vrijeme u južnoslavenskim jezicima.
  9. Glagolski vid: istočni aspektualni tip jezika (bugarski i makedonski jezik), zapadni (slovenski) i prijelazni (bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski).
  10. Glagolska prefiksacija i prefiksalna značenja u južnoslavenskim jezicima.
  11. Vezani i slobodni morfemi.
  12. Seminarski rad.
  13. Seminarski rad.
  14. Seminarski rad.
  15. Seminarski rad.

Ishodi učenja

  1. Razumjeti i opisati temeljne teorijske postavke konstrukcijskih pristupa jeziku.
  2. Razlikovati tradicionalne i suvremene pristupe jezičnim istraživanjima.
  3. Opisati kategorije roda, broja, živosti i određenosti u južnoslavenskim jezicima.
  4. Objasniti sličnosti i razlike u ustroju glagolskih vremena u južnoslavenskim jezicima.
  5. Prepoznati razlike i sličnosti u glagolskoj prefiksaciji u južnoslavenskim jezicima.
  6. Provesti jednostavnije poredbeno korpusno istraživanje.
  7. Prezentirati rezultate svojega istraživanja.

Metode podučavanja

Predavanja, rasprave, samostalni i grupni zadaci.

Metode ocjenjivanja

Pismeni ispit i seminarski rad.

Obavezna literatura

  1. Belaj, Branimir, i Goran Tanacković Faletar. Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga prva: Imenska sintagma i sintaksa padeža. Zagreb: Disput, 2014.
  2. Belaj, Branimir, i Goran Tanacković Faletar. Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga druga: Sintaksa jednostavne rečenice. Zagreb: Disput, 2017.
  3. Goldberg, Adele E. „Constructions: A New Theoretical Approach to Language“. Trends in Cognitive Sciences 7, izd. 5 (2003.): 219–24. https://doi.org/10.1016/S1364-6613(03)00080-9.
  4. Peti-Stantić, Anita. „Prilog kontrastivnoj gramatici: o kategorijalnosti glagolskoga vida, vremena i načina te funkcionalnosti u jeziku“. Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu 42, izd. 62 (2018.): 109–21. https://doi.org/10.17234/Croatica.42.8.
  5. Karlić, Virna. „Teorijski pristupi određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku“. U Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III. / Sesar, Dubravka (ur.). , 67–79. Zagreb: FF press, Filozofski fakultet, 2013.
  6. Šarić, Ljiljana. Prostor u jeziku i metafora: kognitivnolingvističke studije o prefiksima i prijedlozima. Zagreb: Ljevak, 2014.