Preskoči na glavni sadržaj

Izabrane teme iz teorije umjetnosti

ISVU: 295560•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij studentima nudi pregled ključnih pojmova i debata u teoriji umjetnosti 20. i 21. stoljeća, od pitanja kanona, preko problematike medija i spektakla, do simulacije i umjetne inteligencije. Kroz zajedničko čitanje i analizu odabranih tekstova studenti se upoznaju s temeljnim teorijskim okvirima koji omogućuju kritičko promišljanje vizualne kulture, te ih potom samostalno primjenjuju u vlastitom istraživačkom radu. Cilj je razviti sposobnost samostalne analize teorijskog teksta te pokazati relevantnost teorijskih okvira za aktualna umjetnička i društvena zbivanja, odnosno sposobnost njihova povezivanja s konkretnim vizualnim materijalom.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje: pregled sadržaja kolegija i studentske obaveze
  2. Povijesti umjetnosti: James Elkins, „Intuitive Stories“ u: Stories of Art, 2015.
  3. Ukus: Susan Sontag, “Notes on Camp”, 1964.
  4. Pogled: Laura Mulvey, “Visual pleasure and narrative cinema”, u: Screen, Volume 16, Issue 3, 1 October 1975.
  5. Izvedba: Judith Butler, Performative Acts and Gender Constitution: An Essay in Phenomenology and Feminist Theory (1988.)
  6. Kanon: Nanette Salomon, “The Art Historical Canon – Sins of Omission”, 1991.
  7. Participacija: Claire Bishop, Artificial Hells: Participatory Art and the Politics of Spectatorship, 2012.
  8. Aproprijacija: Coco Fusco, Who’s doing the twist? Notes Towards a Politics of Appropriation, 1995.
  9. Svijet umjetnosti: Arthur C. Danto, “The Artworld”, u: The Journal of Philosophy, Vol. 61, No. 19, 1964.
  10. Spektakl: Guy Debord, Društvo spektakla (izabrana poglavlja, od 1-31 stranice), 1967.
  11. Simulacija: Jean Baudrillard, “Precession of the Simulacra”, u: Simulacra and simulation, 1981.
  12. Digitalna slika: Hito Steyerl, “U obranu loše slike”, 2009.
  13. Umjetna inteligencija: Jon McCormack (et. al.), “Ten Questions Concerning Generative Computer Art”, u: Leonardo, Vol. 47, No. 2 (2014)
  14. Ekološka kriza: Lucy R. Lippard, “Describing the Indescribable: Art and the Climate Crisis”
  15. Završna razmatranja

Ishodi učenja

  1. Analizirati teorijski tekst iz područja teorije umjetnosti i izdvojiti njegove ključne pojmove i argumentacijske linije.
  2. Primijeniti odabrani teorijski okvir u interpretaciji konkretnog vizualnog/umjetničkog rada.
  3. Povezati teorijske koncepte s aktualnim umjetničkim i društvenim zbivanjima.
  4. Samostalno koncipirati i argumentirano izložiti istraživački problem u pisanom obliku.
  5. Sudjelovati u kritičkoj raspravi i artikulirati vlastitu interpretativnu poziciju unutar grupe.

Metode podučavanja

Nastava je koncipirana kroz seminarske susrete bazirane na zajedničkom čitanju, analizi i raspravi o odabranim tekstovima, pri čemu se teorijski okviri povezuju s konkretnim primjerima umjetničkih radova. Naglasak je na dijaloškom i grupnom radu kojim se potiče samostalno kritičko mišljenje.

Metode ocjenjivanja

Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje na nastavi te samostalni istraživački rad koji se predaje u formi seminarskog rada.

Obavezna literatura

  1. Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky: Zagreb, 2005;
  2. Odabrani tekstovi i poglavlja dostupni preko sustava Omega

Dopunska literatura

  1. Art History and its Methods. A critical anthology. Selection and commentary by Eric Fernie Phaidon, 1995. (odabrana poglavlja);
  2. Ch. Harrison, P. Wood (ur.), Art in Theory 1900-2000. An Anthology of Changing Ideas, Blackwell Publishing, 2003. (odabrana poglavlja).