Preskoči na glavni sadržaj

Grčka morfologija 2

ISVU: 265660•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za grčki jezik i književnost
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Korektno čitanje i pisanje grčkih riječi te prepoznavanje i točna analiza svih morfoloških osobitosti unutar grčkog konjugacijskog sustava; na temelju toga snalaženje u predočenom grčkom tekstu, razumijevanje sadržaja i sposobnost samostalnog prijevoda na hrvatski jezik.

Sadržaj

  1. Gramatičke kategorije grčkoga glagola; raspodjela osnova u grčkom glagolskom sustavu.
  2. Tvorba glagolskih oblika – sastavni elementi: augment, reduplikacija, atička reduplikacija.
  3. Tvorba glagolskih oblika – sastavni elementi: vezni vokali, nastavci; formanti za konjunktiv i optativ.
  4. Tvorba glagolskih oblika – imperativ, infinitiv, particip; naglasak glagolskih oblika.
  5. Tvorba osnova - infektum tematskih glagola; verba contracta.
  6. Tvorba osnova - infektum atematskih glagola: glagoli s reduplikacijom, glagoli s formantom –(n)nu-.
  7. Tvorba osnova – atematski glagoli s formantom –Ø-.
  8. Tvorba osnova – sigmatski (slabi) konfektum, asigmatski (jaki/tematski) konfektum.
  9. Tvorba osnova – asigmatski (jaki/atematski) konfektum; sigmatski futur, kontraktni futur.
  10. Tvorba osnova – perfekt aktivni.
  11. Tvorba osnova – mješoviti perfekt; perfekt mediopasivni.
  12. Tvorba osnova - pasivna osnova.
  13. »Nepravilni« glagoli; dual; glagolski pridjevi.
  14. Ponavljanje i uvježbavanje.
  15. Ponavljanje i uvježbavanje.

Ishodi učenja

  1. Prepoznati, opisati i objasniti glagolske morfološke kategorije u starogrčkom jeziku i usporediti ih i povezati s hrvatskim jezičnim sustavom.
  2. Pokazati svoje razumijevanje složenijeg starogrčkog teksta odgovaranjem na pitanja i prepričavanjem sadržaja teksta.
  3. Pokazati svoje razumijevanje složenijeg starogrčkog teksta prijevodom teksta na hrvatski.
  4. Samostalno proizvesti složenije iskaze na starogrčkom u skladu s ortografskim i ortoepskim, te morfološkim i sintaktičkim normama klasičnog grčkog.

Metode podučavanja

Korištene metode: individualni i grupni pristup; direktna metoda, korištenje računala i upotreba CD-a. Na svakom se satu tumači i obrađuje određena gramatička cjelina iz grčkoga jezika, a potom se na tekstu uvježbava njen dio protumačen na prethodnom satu. Na predavanju se tumači određena gramatička cjelina iz grčkoga jezika, a na seminaru se uvježbava korektno čitanje i prevođenje propisanoga teksta ili se na pojedinim rečenicama i kraćim tekstovnim predlošcima objašnjavaju zadani morfološki oblici; pri tome se postupno analizira i ponavlja prvenstveno prethodno protumačen gramatički sadržaj, ali i sve ostale relevantne morfološke osobine grčkoga jezika. Težište je na oblicima konjugacija.

Metode ocjenjivanja

Ispit na kraju semestra je pismeni i usmeni. Pismeni dio sadrži prijevod odlomka iz lektirnog teksta (15-20 redaka) i gramatički test. Za pristup usmenom ispitu oba pismena dijela moraju biti pozitivno ocijenjena.

Obavezna literatura

  1. Grupa autora. Čitanka za Grčku morfologiju 2, u tisku.
  2. Musić, A., Majnarić, N., Gramatika grčkoga jezika, ŠK, 2004.
  3. Dukat, Z. Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb, 2003.
  4. Senc, Stjepan, Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb (bilo koje izdanje).

Dopunska literatura

  1. Traut, G., Lexicon über die Formen der griechischen Verba, WBG, Darmstadt, 1986 (reprint izdanja 1885)
  2. Marinone, N., All the Greek Verbs, Duckworth, London 1985.
  3. Martinić-Jerčić, Z., Salopek, D., Grčki glagoli, ŠK, Zagreb, 2001.
  4. Ostali preporučeni naslovi isti su kao kod Grčke morfologije 1.