Preskoči na glavni sadržaj

Grčka morfologija 1

ISVU: 265658•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za grčki jezik i književnost
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Ciljevi kolegija: Korektno čitanje i pisanje grčkih riječi te prepoznavanje i točna analiza svih morfoloških osobitosti unutar grčkog deklinacijskog sustava; na temelju toga snalaženje u predočenom grčkom tekstu, razumijevanje sadržaja i sposobnost samostalnog prijevoda na hrvatski jezik.

Sadržaj

  1. Elementi tvorbe grčkih riječi (korijen, formanti, nastavci – leksemi i gramatemi); vrste riječi; gramatičke kategorije u deklinaciji; opća pravila u deklinaciji.
  2. Razdioba deklinacija; deklinacija člana; O-deklinacija; stegnuta O-dekl.; atička dekl.
  3. A-deklinacija; stegnuta A-deklinacija.
  4. III. deklinacija (podjela i nastavci) – guturalne, labijalne i dentalne osnove; osnove na ντ.
  5. Likvidne osnove (bez prijevoja i s prijevojem).
  6. Sigmatske osnove.
  7. Vokalske osnove – osnove na ι i υ; osnove na ι/ε i υ/ε.
  8. Dvoglasničke osnove.
  9. Podjela pridjeva prema završecima; deklinacija pridjeva.
  10. Komparacija pridjeva; tvorba i komparacija priloga.
  11. Zamjenice – lične, povratne, zamjenica αὐτός, recipročna zamj., posvojne zamj.
  12. Pokazne, odnosne, upitne i neodređene zamjenice; zamjenički pridjevi.
  13. Brojevi; dual.
  14. Ponavljanje i uvježbavanje.
  15. Ponavljanje i uvježbavanje.

Ishodi učenja

  1. Prepoznati, opisati i objasniti nominalne morfološke kategorije u starogrčkom jeziku i usporediti ih i povezati s hrvatskim jezičnim sustavom.
  2. Pokazati svoje razumijevanje jednostavnijeg starogrčkog teksta odgovaranjem na pitanja i prepričavanjem sadržaja teksta.
  3. Pokazati svoje razumijevanje jednostavnijeg starogrčkog teksta prijevodom teksta na hrvatski.
  4. Samostalno proizvesti jednostavnije iskaze na starogrčkom u skladu s ortografskim i ortoepskim, te morfološkim i sintaktičkim normama klasičnog grčkog.

Metode podučavanja

Korištene metode: individualni i grupni pristup; direktna metoda, korištenje računala i upotreba CD-a. Na svakom se satu tumači i obrađuje određena gramatička cjelina iz grčkoga jezika, a potom se na tekstu uvježbava njen dio protumačen na prethodnom satu. Na predavanju se tumači određena gramatička cjelina iz grčkoga jezika, a na seminaru se uvježbava korektno čitanje i prevođenje propisanoga teksta ili se na pojedinim rečenicama i kraćim tekstovnim predlošcima objašnjavaju zadani morfološki oblici; pri tome se postupno analizira i ponavlja prvenstveno prethodno protumačen gramatički sadržaj, ali i sve ostale relevantne morfološke osobine grčkoga jezika. Težište je na oblicima deklinacija.

Metode ocjenjivanja

Ispit na kraju semestra je pismeni i usmeni. Pismeni dio sadrži prijevod odlomka iz lektirnog teksta (15-20 redaka) i gramatički test. Za pristup usmenom ispitu oba pismena dijela moraju biti pozitivno ocijenjena.

Obavezna literatura

  1. Grupa autora. Čitanka za Grčku morfologiju 1, FF Press, Zagreb, 2019.
  2. Musić, A., Majnarić, N., Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb, 2004.
  3. Dukat, Z. Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb, 2003.
  4. Senc, S., Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb (više pretisaka).

Dopunska literatura

  1. Smyth, H. W., Greek Grammar, Harvard, 1983.
  2. Goodwin, W., Greek Grammar, Boston, 1930.
  3. Kühner - Blass, Ausführliche Grammatik der griechischen Sprache, I, 1, Hannover, 1978 (reprint iz 1890); postoji i elektronska verzija na stranicama projekta Perseus (www.perseus.tufts.edu).
  4. Schwyzer, E. Griechische Grammatik, (II, 1, 1 (1990); II, 1, 3 (1980); Stellenregister (1994) - München.
  5. Liddel & Scott, Greek-English Lexicon, Oxford, 1996.
  6. Bailly, A. Dictionaire Grec-français, Paris, 2000.
  7. Benseler - Kaegi, Griechisch-deutsches Wörterbuch, München, 2004.
  8. Montanari, F. Vocabolario della lingua greca, Loescher editore, 2004.
  9. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb 2003.