Preskoči na glavni sadržaj

Grčka književnost: Grčka komedija

ISVU: 51414•7 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za grčki jezik i književnost
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 45 sati

Nastavnici

Cilj

Ciljevi kolegija: Razumijevanje književopovijesnoga razvoja žanra i njegovih konvencija unutar širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta; kompetentno vrednovanje značenja književnopovijesne mijene generičkih obilježja te književne vrste; razumijevanje razlike između grčke, rimske i novovjekovne komedije; upoznavanje najvažnijih djela klasika komedije, Aristofana i Menandra. Na kolegiju se proučava razvoj grčke komedije od njezinih početaka, preko stare i srednje do nove atičke komedije, te njezin utjecaj na potonju zapadnoeuropsku dramsku književnost. Na odabranim ulomcima iz komedija Aristofana i Menandra studenti se upoznaju s povijesnim mijenama žanra i njegovih konvencija, kao i s antičkim teorijama o komediji i komičnome. Raspravljaju se i analiziraju relevantni suvremeni prilozi interpretaciji grčke komedije.

Sadržaj

  1. Uvodna terminološka razgraničenja.
  2. Komedija u fragmentima: sicilska komedija, komedija prije Aristofana. Tekstovi.
  3. Uvod u Aristofanovu komediju. Biografski i bibliografski podaci. Karakteristike stare komedije.
  4. "Najstariji" Aristofan. Društvena i politička pozadina grčke komedije. Tekstovi.
  5. Aristofan: Obilježja i specifičnosti grčke komedije. Tekstovi.
  6. Aristofan: Obilježja i specifičnosti grčke komedije. Tekstovi.
  7. Aristofan: Obilježja i specifičnosti grčke komedije. Tekstovi.
  8. Aristofan: Obilježja i specifičnosti grčke komedije. Tekstovi.
  9. Aristofan: Obilježja i specifičnosti grčke komedije. Tekstovi.
  10. Aristofan: Obilježja i specifičnosti grčke komedije. Tekstovi.
  11. Grčka komedija: dijakronijski razvoj žanra. Tekstovi.
  12. Srednja i nova komedija. Tekstovi.
  13. Menandar. Tekstovi.
  14. Menandar. Tekstovi.
  15. Zaključni sat. Ponavljanje i sinteza razmotrenog gradiva.

Ishodi učenja

  1. Prepoznati i opisati osnovna obilježja grčke komedije u kontekstu njezina nastanka i razvoja.
  2. Razumjeti obilježje performativnosti grčke komedije i njezinu vezanost za kazalište.
  3. Razumjeti značaj osobne invektive i opscenosti stare komedije te znati razloge zbog kojih se kroz razvoj žanra ona gubi.
  4. Razumjeti i razlikovati specifičnosti dikcije grčkih komediografa Aristofana i Menandra na tekstovima.
  5. Samostalno prevesti odabrane ekscerpte grčkih komediografa Aristofana i Menandra.
  6. Analizirati starogrčki književni tekst s obzirom na njegova stilska obilježja
  7. Nabrojiti najvažnije predstavnike i djela iz pojedinih razdoblja antičke grčke književnosti.
  8. Primijeniti naučenu književnokritičku aparaturu i temeljne spoznaje o književnostilskim formacijama u analizi i tumačenju književnih djela napisanih starogrčkim jezikom

Metode podučavanja

Korištene metode: individualni i grupni pristup; direktna metoda, korištenje računala i upotreba CD-a. Na svakom se satu tumači i obrađuje određena tekstualna cjelina iz odabranih grčkih komedija (dorska komedija, Aristofan, Menandar) s aspekta gramatičkih (morfologija/sintaksa), dijalektalnih (vezanost dijalekta i žanra) i leksičkih specifičnosti u društveno-političkom kontekstu. Na predavanju se tumači određena cjelina vezana za povijest komedijei povijest kazališta, a na seminaru se prolazi kroz dijelove komedija koje studenti predstavljaju u usmenim prezentacijama na temelju pripreme kod kuće. Studente se potiče na kritičko razmišljanje o grčkoj komediji kao književnoj vrsti i njezinim jezičnim specifičnostima.

Metode ocjenjivanja

Do početka ispitnih rokova studenti mogu izaći na dva kolokvija iz teorijskog dijela (građa s predavanja) i tekstualnog dijela kolegija (građa sa seminara) prema dogovoru s izvođačem nastave. Ispit na kraju semestra je pismeni i usmeni. Pismeni dio sadrži prijevod odlomka iz lektirnog teksta. Za pristup usmenom ispitu pismeni dio mora biti pozitivno ocijenjen.

Obavezna literatura

  1. Aristofan, Komedije. Prev. M. Škiljan.
  2. Menandar, Mrzovoljnik, prev. M. Bricko. Latina et Graeca.
  3. Majnarić, N. 1938. Menandrovi Parničari, Zagreb.
  4. Salopek, D.; Sironić, M. Grčka književnost u: Povijest svjetske književnosti 2, ur. V. Vratović, str. 7-187, Zagreb 1977
  5. Lesky, A. Povijest grčke književnosti (prev. Z. Dukat), Zagreb 2001

Dopunska literatura

  1. Dugdale, Eric. 2008. Greek Theater in Context. Cambridge - New York.
  2. Olson, S. D., Broken Laughter, Oxford, 2007
  3. Bricko, M.; Novaković, D.; Salopek, D.; Šešelj, Z.; Škiljan, D.: Leksikon antičkih autora, ur. D. Škiljan, Zagreb 1996. (obrađivani autori)