Preskoči na glavni sadržaj

Globalni trendovi u obrazovanju

ISVU: 265589•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznavanje studenata sa složenošću globalizacijskih procesa i aktera te s njihovim proturječnim učincima na promjene odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini.

Sadržaj

  1. Uvod: predstavljanje ciljeva, ishoda i sadržaja kolegija te dogovor o obvezama studenata
  2. Promjene obrazovanja: politizacija i pluralizacija svrhe obrazovanja
  3. Četiri globalizacije i promjene obrazovanja - globalizacija „odozgo“: tržišno ujedinjenje svijeta
  4. Četiri globalizacije i promjene obrazovanja - globalizacija „odozdo“: stvaranje međunarodne zajednice i globalna etika održivog razvoja
  5. Četiri globalizacije i promjene obrazovanja – globalizacija kao pokretač procesa diferencijacije
  6. Globalizacija odgoja i obrazovanja iz perspektive teorije posuđivanja
  7. Obrazovanje u sustavu UN-a: Milenijski ciljevi i Globalni ciljevi održivog razvoja
  8. Obrazovanje u sustavu UN-a: Uloga UNESCO-a u razvoju područja odgoja i obrazovanja
  9. Obrazovanje u sustavu UN-a: Politike i programi Svjetske banke
  10. Programi međunarodnog vrednovanja odgoja i obrazovanja i njihovi učinci na nacionalne politike obrazovanja I
  11. Programi međunarodnog vrednovanja odgoja i obrazovanja i njihovi učinci na nacionalne politike obrazovanja II
  12. Utjecaj Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS) na nacionalne sustave odgoja i obrazovanja
  13. Uloga međunarodnih nevladinih organizacija u unapređivanju odgoja i obrazovanja
  14. Obrazovanje u europskom kontekstu
  15. Zaključna rasprava

Ishodi učenja

  1. Usporediti četiri vrste globalizacijskih procesa i protumačiti njihov utjecaj na promjene nacionalnih sustava odgoja i obrazovanja
  2. Izdvojiti neke od gorućih svjetskih problema i objasniti načine na koje se ti problemi nastoje riješiti na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini
  3. Imenovati i usporediti djelovanje svjetskih i europskih organizacija koje se bave odgojem i obrazovanjem

Metode podučavanja

Predavanja Rasprave Samostalni zadaci Rad u manjim skupinama Terenska nastava Seminaski radovi s prezentacijom

Metode ocjenjivanja

Seminarski (istraživački) rad s prezentacijom: - maksimalni broj bodova = 6 (prolazni prag 4 boda) Sudjelovanje u diskusijama: - maksimalni broj bodova = 1 Završni usmeni ispit: - maksimalni broj bodova = 3 (prolazni prag 1,5 bodova) Konačna ocjena (seminarski rad + aktivno sudjelovanje u nastavi + usmeni ispit): 5,50 – 6,75 bodova = dovoljan (2) 7,00 – 8,25 bodova = dobar (3) 8,50 – 9,25 bodova = vrlo dobar (4) 9,50 – 10,00 bodova = izvrstan (5)

Obavezna literatura

  1. Spajić-Vrkaš, V. (1999). Međunarodna polazišta razvoja odgoja i obrazovanja. U: Mijatović, A. (ur.). Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 615-638.
  2. Delors, J. (1996). Učenje - blago u nama. Zagreb: Educa (poglavlja: „Od društvene kohezije do demokratskog sudjelovanja“, str. 55-73 i „Četiri potpornja obrazovanja“, str. 95-108)
  3. Jurčević, R. (2019). Suvremeno sveučilište između humanističkih ideala i tržišnih interesa (Doktorska disertacija). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu (poglavlja: „Uvod“, „Visoko obrazovanje i ideja sveučilišta danas“)
  4. Giroux, H. A. (2015). Neoliberalism’s war against higher education and the role of public intellectuals. Revista Interdisciplinaria de Filosofía y Psicología, 10(34), str. 5-16.
  5. Van der Walt, J.L. (2017). Some Recent Responses to Neoliberalism and its Views on Education. Theological Studies 73(3), str. 1-8.

Dopunska literatura

  1. Harvey, D. (2005). A Brief History of Neoliberaslim. Oxford University Press.
  2. Giroux, H. A. (2011). The Disappearing Intellectual in the Age of Economic Darwinism. Policy Futures in Education, 9(2), 163-171.
  3. Pechar, H. (2007). “The Bologna Process” A European Response to Global Competition in Higher Education. Canadian Journal of Higher Education, 37(3), str. 109-125.