Preskoči na glavni sadržaj

Filozofske teorije emocija - seminar

ISVU: 250726•3 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Uz rad na izvornim tekstovima upoznati studente s istaknutim suvremenim tezama o naravi emocija. Posebno se analiziraju emocije koje se povezuje sa samosviješću te one koje se svrstava u skupinu 'moralnih emocija'. U seminarskim raspravama raspravlja se o odabranim emocijama o kojima postoji dugotrajan i intenzivan filozofijski interes. Primarna literatura su klasični tekstovi iz filozofije (Platon, Aristotel, Seneka, Nietzsche, Scheler, Sartre, Nussbaum, itd.) koji se analiziraju kroz individualne studentske izvještaje i u zajedničkom radu na nastavi.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij; dogovor oko načina rada
  2. Uvodno predavanje: emocije i samosvijest; 'moralne emocije'
  3. Stoički ideali i odgoj za vrlinu
  4. Ljutnja: Aristotel i Seneka
  5. Resantiman: Max Scheler
  6. Resantiman: Friedrich Nietzsche
  7. Sram: klasične teorije
  8. Sram: fenomenologija i egzistencijalizam
  9. Feministička kritika klasičnih teorija emocija
  10. Gađenje: Filozofijska analiza
  11. Gađenje i moral
  12. Gađenje i filozofija umjetnosti
  13. Emocije i politika; emocije i Drugi
  14. Empatija i moralnost; empatija i pravednost
  15. Završna rasprava; završni kviz

Ishodi učenja

  1. Objasniti osnovne filozofijske teze o ulozi izabranih emocija u razvoju samosvijesti i moralnosti.
  2. Povezati filozofijske analize izabranih emocija sa svakodnevnim iskustvom.
  3. Usporediti najpoznatije filozofijske teze o emociji srama.
  4. Usporediti najpoznatije filozofijske teze o emociji gađenja.
  5. Usporediti najpoznatije filozofijske teze o empatiji.

Metode podučavanja

Predavanja, individualni rad, grupni rad, izlaganja

Metode ocjenjivanja

Pismeni radovi, usmeno izlaganje, završni kviz

Obavezna literatura

  1. Seneka, Rasprava o gnevu, Biblioteka “Reč i misao”, Rad, Beograd 1963.
  2. Aristotel, Nikomahova etika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992., odabrana poglavlja.
  3. Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb 1989., odabrani odlomci.
  4. Platon, Simpozij, u: Platon, Eros i Filia, preveo Zdeslav Dukat, Demetra, Zagreb 1996.
  5. Platon, Gorgija, preveli Mirjana Drašković, Albin Vilhar, Kultura, Beograd 1968.
  6. Max Scheler, Person and Self Value. Three Essays, Martinus Nijhoff Publishers, Dordrecht / Boston / Lancaster 1983., odabrani dijelovi
  7. Max Scheler, The Nature of Sympathy, Transaction publishers, New Brunswick, London, odabrani dijelovi.
  8. Friedrich Nietzsche, Uz genealogiju morala, AGM, Zagreb 2002., odabrani dijelovi.
  9. Ian Miller, Anatomy of Disgust, London; Cambridge, Mass.: Harvard University Press, cop. 1997, odabrana poglavlja.
  10. Martha Nussbaum, »Suosjećanje – temeljna socijalna emocija«, Treći program hrvatskog radija, 57 (2000.), str. 215−225.
  11. Martha C. Nussbaum, Izdizanje misli: inteligencija emocija, Biblioteka Sandorf & Mizantrop, Zagreb 2019., odabrana poglavlja.
  12. Jean-Paul Sartre, Bitak i ništo, preveo Daniel Bučan, Demetra, Zagreb 2006., odabrani dijelovi.
  13. Ostali tekstovi relevantni za rad u seminaru.