Preskoči na glavni sadržaj

Filozofija odgoja

ISVU: 59513•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj nastavnog predmeta je osvijestiti i kritički propitati filozofijske pretpostavke odgoja i obrazovanja. Nastavni program predmeta čine filozofske refleksije o odgoju koje razmatraju temeljne aspekte ljudskog nastojanja da, posredstvom učenja, razvije intelektualne i emocionalne dispozicije. U središtu pozornosti su tri aspekta filozofije odgoja: a) analitički aspekt (problematiziranje pojmova odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja); b) kritički aspekt (kritika ideologija, obrana razboritoga vrijednosnog pluralizma, spoznajni čimbenici građanskih kompetencija); c) preskriptivni aspekt (univerzalno poštivanju moralnih osoba, njegovanje suosjećanja i odgovornosti). Predmet koncepcijski povezuje istaknuta razumijevanja odgoja u okviru zapadne filozofske tradicije sa suvremenim problemima i izazovima.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje; pojam i svrhe odgoja
  2. Uvod u filozofiju odgoja, temeljna pitanja i problemi filozofije odgoja
  3. Koncept budućnosti; odgoj za budućnost
  4. Sokrat i sokratski dijalog; koncept poučavanja bez učitelja
  5. Kritičko mišljenje; kritička pedagogija
  6. Platonova paideia – metafizički, politički i duševni red
  7. Aristotelov odgoj po navici i odgoj po pouci, vrline i dobrobit; stoici
  8. Moral i odgoj; pojam moralnog napretka
  9. Razum i odgoj; kultiviranje uma
  10. Emocije i odgoj; odgoj za suosjećanje
  11. Rousseau: odgojna transformacija čovjeka
  12. Humanistički odgojni ideali
  13. Disciplina i autoritet; Kant
  14. Suvremene kritičke teorije odgoja i obrazovanja
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja

  1. Identificirati i opisati temeljne probleme filozofije odgoja.
  2. Analizirati smisao i značenje pojmova odgoja i obrazovanja te razvoja ljudskih sposobnosti.
  3. Opisati osnovna prijeporna mjesta i argumentativne sklopove različitih teorija o odgoju.
  4. Primijeniti strukturirani dijalog i kritičko mišljenje u poučavanju.
  5. Opisati i kritički vrednovati značaj odgoja i obrazovanja za oblikovanje razborite koncepcije dobrog života i osobne autonomije.
  6. Opisati i kritički vrednovati značaj odgoja i obrazovanja za njegovanje i razvijanje građanskih i političkih kompetencija
  7. Analizirati i povezati obrazovne teorije i prakse.
  8. Integrirati načela filozofije odgoja u pedagogijskoj, didaktičkoj i metodičkoj praksi
  9. Isplanirati i izvesti samostalni istraživački znanstveni rad te izložiti rezultate pred stručnom i znanstvenom javnošću

Metode podučavanja

Predavanja, samostalni zadaci, e-učenje.

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit u prosječnom trajanju od 45 minuta uključuje: 1. razgovornu provjeru znanja o temeljnim problemima, pitanjima i postavkama filozofske discipline 2. komparativnu analizu izabranih teorija ili stajališta 3. provjeru razine filozofijske kritičke refleksije o relevantnim pitanjima filozofije odgoja 4. sposobnost analize praktičnih implikacija pojedinih tema filozofije odgoja

Obavezna literatura

  1. David Klooster, Što je kritičko mišljenje?, Metodički ogledi, 9 (2002), str. 87-95.
  2. Bruno Ćurko, Kritičko mišljenje u nastavi filozofije, logike i etike, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2017., str. 91-124.
  3. Hannah Arendt, »Kriza u obrazovanju«, Europski glasnik, sv. 14 (2009), str. 171–189.
  4. Paolo Freire, Pedagogija obespravljenih, Odraz, Zagreb 2002., str. 27–54.
  5. Henry Giroux, "Teachers as Transformatory Intellectuals", Symposium on Understanding Quality Education, str. 1-4.
  6. Immanuel Kant, O pedagogiji, Naklada Breza, Zagreb, 2024., str. 13-34.
  7. Jean-Jacques Rousseau [Žan Žak Ruso], Emil ili o vaspitanju, Valjevo, Beograd 1989., str. 11-19; 59-81; 231-255.
  8. Konrad Paul Liessman, poglavlje "Obrazovanje, poluobrazovanost, neobrazovanost", u: K. P. Liessmann, Teorija neobrazovanosti, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2008.
  9. J. G. Fichte, Pet predavanja o određenju učenjaka, Nolit, Beograd, str. 139-182.
  10. Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu, Politička kultura, Zagreb 2002., Epilog, Post scriptum

Dopunska literatura

  1. Platon, Država (FPN – Liber, Zagreb, 1977; Naklada Jurčić, Zagreb, 5. izdanje: 2004).
  2. Aristotel, Nikomahova etika (FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988; HSN, Zagreb, 1992).
  3. Aristotel (1987), Nagovor na filozofiju (Zagreb: Naprijed).
  4. Richard Sorjabi, Emocije i duševni mir. Od stoičke neuznemiranosti do kršćanskog iskušenja, Sandorf i Mizantrop, Zagreb 2016.
  5. Epiktet, Knjižica o moralu. Razgovori, CID-NOVA, Zagreb 2002.
  6. Descartes, Rene (1951), Rasprava o metodi (Zagreb: Matica hrvatska).
  7. Rousseau, Jean Jacques (1978), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor (Zagreb: Školska knjiga).
  8. Kant, Schelling, Nietzsche (1991), Ideja univerziteta (ur. Despot, Branko) (Zagreb: Globus).
  9. Dewey, John (2002), The school and society (Bristol: Thoemmes).
  10. Dewey, John (1934), Pedagogika i demokratija: Uvod u filozofiju vaspitanja (Beograd: Gen Kon a. d.).
  11. Foucault, M. (1992) Znanje i moć (Zagreb: Globus).
  12. Kant, Schelling, Nietzsche (1991), Ideja univerziteta (ur. Despot, Branko) (Zagreb: Globus).
  13. Rorty O. A. (2003) (ed.) Philosophers on Education (London: Routledge).
  14. Fink, Eugen (1998), Uvod u filozofiju (Zagreb: Matica hrvatska).
  15. Blake, Smeyers, Smith, Standish (2003), The Blackwell Guide to the Phlosophy of Education (Oxford: Blackwell Publishing).
  16. Nussbaum, Martha C. (1997), Cultivating Humanity: A Classical Defence of Reform in Liberal Education (Cambridge, MA: Harvard University Press).
  17. Illich, Ivan (1972), Dole škole (Beograd: Duga).
  18. Curren, Randall (ed.) (2007), Philosophy of Education. An anthology (Blackwell Publishing).