Preskoči na glavni sadržaj

Estetika - seminar: Filozofija i književnost

ISVU: 216726•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Seminar je posvećen poznatom problemu razlike (i srodnosti) filozofijskih i književnih tekstova. Osim povijesnoga pregleda povijesti toga odnosa od antičkih vremena do danas posebna se pažnja posvećuje odnosu usmenoga i pismenoga, prisutnosti autobiografskih elementa, eseju, epigramima, fragmentima i uporabi metafore a sve kako bi studenti stekli uvid u prirodu pisanja filozofijskih tekstova i posebnost filozofijskih metoda i proučili tipove razgraničenja filozofijske i književne intencije.

Sadržaj

  1. Početak: usmenost i pismenost Grčke
  2. Početak: usmenost i pismenost Grčke
  3. Augustin i autobiografija nakon njega
  4. Montaigne and an essay after him
  5. Descartes i diskurzivna metoda
  6. Kierkegaard i Nietzsche
  7. Sartre, Camus, S.de.Beauvoir: dvostruko autorstvo
  8. Heidegger i pjesnici; Giorgo Agamben
  9. Bataille i Cioran
  10. Barthes i Foucault o autorstvu i književnosti
  11. Deleuze i stvaranje pojmova
  12. Filozofija globalno: književno i filozofijsko komparativno
  13. Filozofija i književnost izvan tiskanih medija
  14. Ponavljanje nastavnih cjelina
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja

  1. povezivati filozofiju i književnost
  2. razlikovati filozofiju književnosti od književne teorije
  3. promišljati o mogućnosti filozofskog čitanja književnosti
  4. kritički sagledavati društveni kontekst književnoga teksta

Metode podučavanja

Redovita provjera praćenja zadane građe, usmena izlaganja, kraći pismeni radovi, seminarski radovi

Metode ocjenjivanja

Izlaganja, kraći pismeni radovi, seminarski radovi

Obavezna literatura

  1. E.A.Havelock, Muza uči pisati, AGM Zagreb 2003
  2. J.L.Nancy, Muze, Meandarmedia, Zagreb 2014
  3. Th.W.Adorno, «Esej kao forma» , Filozofsko- sociološki eseji, ŠK, Zagreb 1989
  4. Platon, Ion, Gozba, Fedar, Republika
  5. Augustin, Ispovijesti
  6. Rousseau, Ispovijesti
  7. Montaigne, Eseji
  8. Kierkegaard, Ili-ili
  9. Nietzsche, Radosna znanost
  10. Sartre, Riječi
  11. Camus, Mit o Sizifu
  12. Heidegger, Na putu k jeziku, Objašnjenje uz Hölderlinovi pjesništvo
  13. Foucault, Što je autor; Velika strankinja
  14. Barthes, Užitak u tekstu
  15. Giorgo Agamben, Ideja proze

Dopunska literatura

  1. Hans Blumenberg, Die Lesbarkeit der Welt, Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1981
  2. Philosophy of Literature, ed. Jones/McIver Lopes, Oxford , Blackwell 2004
  3. Stathis Gourgouris, Does Literatur Think? Stanford University Press 2003
  4. Mark Turner, The Literary Mind, Oxford University Press 1996
  5. Julian Baggini, How the Workd Thinks, Granta , Londn 2018