Preskoči na glavni sadržaj

Ekohistorija

ISVU: 117678•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj predmeta je razviti kritički smisao u studenata za razumijevanje i objašnjenje temeljnih procesa, struktura i fenomena povijesti hrvatskog okoliša ranoga novog vijeka u njihovim europskim regionalnim kontekstima, napose imperijalnima (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo). Jedan od ciljeva predmeta je razvijanje svijesti kod studenata o potrebi razumijevanja okoliša, njegove zaštite i održivog razvoja.

Sadržaj

  1. Uvod u ekohistoriju
  2. Definiranje problema ekohistorije, historiografija na relevantne teme
  3. Izabrani problemi ekohistorije
  4. Izabrani problemi ekohistorije
  5. Izabrani problemi ekohistorije
  6. Izabrani problemi ekohistorije
  7. Izabrani problemi ekohistorije
  8. Izabrani problemi ekohistorije
  9. Prezentacije seminarskih radova s raspravom
  10. Prezentacije seminarskih radova s raspravom
  11. Prezentacije seminarskih radova s raspravom
  12. Prezentacije seminarskih radova s raspravom
  13. Prezentacije seminarskih radova s raspravom
  14. Prezentacije seminarskih radova s raspravom
  15. Završna razmatranja

Ishodi učenja

  1. Razumijevanje promjena u okolišu tijekom ranoga novog vijeka
  2. Poticati studentice/studente da razvijaju umijeće komparativnohistorijskog i interkulturnog objašnjenja i razumijevanja temeljne predmetne problematike
  3. Analizirati i interpretirati povijesne izvore
  4. Sažeti i protumačiti odabrane probleme iz povijesti
  5. Identificirati, klasificirati i vrednovati odabrane povijesne izvore
  6. Postaviti konkretan istraživački problem i planirati njegovo rješavanje
  7. istraživati različita historijska i teorijska gledišta koja omogućavaju diferencirane perspektive o određenim povijesnim fenomenima
  8. objasniti povijesne fenomene u komparativnohistorijskoj perspektivi
  9. ocijeniti značaj proučavanih fenomena u širem povijesnom kontekstu
  10. primijeniti znanja o teorijskim paradigmama i slojevitim pristupima (u ekonomskoj, političkoj, socijalnoj, rodnoj itd. povijesti) pri konkretnom istraživanju

Metode podučavanja

Nastava bi trebala biti organizirana kroz problemska predavanja, rad u sklopu seminara, rad na prilagođenim izvorima, vježbanje umijeća postavljanja istraživačkog pitanja te vježbanje pisanja stručnog rada.

Metode ocjenjivanja

Na kraju nastave predviđena je pismena provjera znanja putem završnog eseja (50%), a u konačnu ocjenu ulaze i individualni studentski doprinosi u problemskoj nastavi te u radu seminara (50 %).

Obavezna literatura

  1. Delort, Robert – Walter, François, Povijest europskog okoliša, Zagreb 2003. (izabrana poglavlja)
  2. Roksandić, Drago, Mimica, Ivan, Štefanec, Nataša, Glunčić-Bužančić, Vinka, Triplex Confinium (1500-1800): Ekohistorija, Split/Zagreb 2003.(izabrana poglavlja)

Dopunska literatura

  1. Diamond, Jared, Sva naša oružja – zarazne bolesti, čelik i puške, Zagreb 2007. (izabrana poglavlja)
Ekohistorija