Preskoči na glavni sadržaj

Bibliometrija

ISVU: 125422•5 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Svrha bibliometrijskih istraživanja s jedne strane je upoznavanje i praćenje razvoja pojedinih znanstvenih disciplina, polja i znanosti u cjelini, a s druge strane primjena i razvijanje indikatora za sustave vrednovanja znanstvenog rada znanstvenika, ustanova, zemlja i regija. Razumijevanje bibliometrije i bibliometrijskih zakona omogućava uvid u načine i metode proučavanje ustroja, produkcije, organizacije i distribucije različitih vrsta znanja, te omogućiti samostalno korištenje bibliometrijskih metoda, planiranje, organizaciju i provođenje kvantitativnih istraživanja obrade znanja.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje.
  2. Nastanak i razvoj bibliometrije.
  3. Bibliometrijski zakoni. Zipf, Lotka, Bradford, Heaps.
  4. Bibliometrijske metode.
  5. Izvori za bibliometrijska istraživanja: primarni
  6. Izvori za bibliometrijska istraživanja: sekundarni
  7. Bibliometrijski indikatori.
  8. Bibliometrijske analize.
  9. Alati za obradu.
  10. Alati za vizualizaciju.
  11. Izrada alata za skupljanje podataka.
  12. Izrada alata za skupljanje podataka.
  13. Izrada alata za analizu podataka.
  14. Izrada alata za analizu podataka.
  15. Vizualizacija podataka.

Ishodi učenja

  1. vrednovati paradigme znanstvenog komuniciranja
  2. kritički i objektivno vrednovati znanstveni rad zajedno sa specifičnostima pojedinih znanstvenih disciplina i polja
  3. etički, profesionalno i znanstveno pristupiti vrednovanju znanstvenog rada pojedinca, ustanove, znanstvenog područja.
  4. .

Metode podučavanja

predavanja i seminari

Metode ocjenjivanja

praktični dio i usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Jokić, Maja. Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna knjižara, 2005.
  2. Jokić, Maja; Lasić-Lazić, Jadranka. Vrednovanje znanstvenog rada u području društvenih znanosti na temelju časopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. U: Hrvatski znanstveni časopisi: Iskustva, gledišta, mogućnosti. (Ur. I. Hebrang Grgić). Zagreb: Školska knjiga, Zagreb, 2015.; str. 197-214.
  3. Lazić, Nikolaj. Uloga klasifikacijskog sustava kod preuzimanja i obrade podataka za bibliometrijska istraživanja // HUM, 14 (2019), 21; 7-21.
  4. Letina, Srebrenka. Network and actor attribute effects on the performance of researchers in two fields of social science in a small peripheral community. Journal of Informetrics, Volume 10, Issue 2, May 2016, 571–595.
  5. Jokić, Maja; Mervar, Andrea; Mateljan, Stjepan. The development of political science in Cental and Eastern Europe: bibliometric perspective, 1996-2013 // European Political Science, 18 (2019), 3; 491-509. doi:10.1057/s41304-018-0191-6
  6. Bouillet, Deajana; Jokić, Maja. Characteristics of educational sciences research activity in European post-socialist countries in the period 1996 to 2013: Content analysis approach // European educational research journal, 18 (2019), 4; 407-425 doi:10.1177/1474904119827462
  7. Zgrabljić Rotar, Dora; Jokić, Marija; Mateljan, Stjepan. The Visibility of Papers Written by Authors from European Post-Socialist Countries as an Indicator of Integration into the EU Legal System // Croatian yearbook of European law & policy, 14 (2018), 1; 135-160
  8. Diodato, Virgil. Dictionary of Bibliometrics. Haworth Press, New York: 1994.