Preskoči na glavni sadržaj

Antropologija kriza

ISVU: 295564•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija upoznati studente s načinima na koji društva opisuju, objašnjavaju svoja iskustva u kriznim vremenima i usmjeravaju postojeće prakse odnosno domišljaju nove u rješavanju stanja prepoznata kao rizična, krizna i katastrofična. Kolegij definira krize kao kompleksni fenomen koji obuhvaća: vrijeme ekonomske izmorenosti i osiromašenja, političke nemoći, humanitarnih i ratnih stanja, prirodnih i industrijskih katastrofa koja bitno mijenjaju iskustvo zajedništva, društvenosti kao i kulturne prakse kako u globalnim krajolicima tako i u lokalnim prostorima. Krajnji je cilj kolegija ponuditi okvir za razumijevanje suvremenih katastrofa i njima generiranih društvenih, kulturnih, ekonomskih i okolišnih kriza te ponuditi etnografske analitičke alate za zahvaćanje društvenih i kulturnih praksi u nastajanju kojima pojedinci i zajednice odgovaraju na katastrofe uzrokovane ljudskim ili prirodnim djelovanjem. Prakse poput solidarnosti, zajedništva, aktivacije zajedničkih dobara u središtu su razmatranja novih oblika humaniteta potaknutih krizama velikih odnosno globalnih razmjera.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij
  2. Ključni koncepti – katastrofa i kriza, ranjivost, promjena, nesigurnost
  3. Krize kao stanja ili kao prijelomni trenutci
  4. Ekonomska kriza, nezaposlenost i deindustrijalizacija
  5. Industrijske krize – ekološka otisak i strukturno nasilje industrijskog zagađenja kao kriza zdravlja
  6. Industrijske katastrofe – Bhopal
  7. Tehnološko/prirodna katastrofa Chernobyl i Fukushima
  8. Prirodne katastrofe – pristupi istraživanju klimatskih promjena kao katastrofe
  9. Uragan Catarina, potres na Haitiju
  10. Pandemija kao ekonomsko-socijalno-zdravstvena katastrofa; pandemija kao kriza
  11. Etnografija katastrofa i kriza u Hrvatskoj I
  12. Etnografija katastrofa i kriza u Hrvatskoj II
  13. Otporne zajednice – društvena, kulturna i ekonomska otpornost, prilagodljivost
  14. Etički izazovi u istraživanju ranjivih zajednica i rizičnih grupa pogođenih krizom, humanitarni paradoks, istraživati patnju i katastrofe
  15. Završna razmatranja na kolegiju

Ishodi učenja

  1. Identificirati i raspraviti kako prirodne i ljudski uvjetovane kriza utječu na promjenu društvenosti i kulture
  2. Ovladati različitim antropološkim pristupima i studijama o krizama i katastrofama
  3. Raspraviti društvena, kulturna i etička pitanja izazvana krizama
  4. Dizajnirati projekt koji se bavi krizama i predstaviti ga

Metode podučavanja

Predavanja, seminari, samostalni zadaci

Obavezna literatura

  1. OLIVER-SMITH, Anthony, Susanna M. HOFFMAN, Susanna HOFFMAN, ur. 2019. The Angry Earth: Disaster in Anthropological Perspective, Second edition. London – New York: Routledge – CRC Press.
  2. SILTRIN, Marina, Colectivea SEMBRAR i Rebecca SOLNIt, ur. 2020. Pandemic Solidarity: Mutual Aid during the Covid-19 Crisis. London: Pluto Press.

Dopunska literatura

  1. BROWN, Kate. 2015. Plutopia: Nuclear Families, Atomic Cities, and the Great Soviet and American Plutonium Disasters. Oxford: Oxford University Press.
  2. FORTUN, Kim. 2001. Advocacy after Bhopal. Environmentalism, Disaster, New Global Orders. Chicago - London: University of Chicago Press.
  3. HIGH, Steven i David W. LEWIS. 2007. Corporate Wastelands. The landscape and Memory of Deindustrialisation. Ithaca - London: Cornell University Press.
  4. LORA-WEINWRIGHT, Anna. 2017. Resigned communities. Living with Pollution in Rural China. Cambridge - Massachusetts - London: The MIT Press.
  5. MATOŠEVIĆ, Andrea i BAĆAC Elis. 2015. “Kamena vuna prijepora. Suživot s tvornicom Rockwool na Pićanštini”. Etnološka tribina, 38/45: 139-149.
  6. POTKONJAK, Sanja i Tea ŠKOKIĆ. 2020. „Transformativni potencijali regionalnih etnografija krize ili zagovori za lokalnu antropologiju budućnosti“. Etnološka tribina, 50/43: 45-48.
  7. RUBIĆ, Tihana. 2017. Nezaposleni u gradu: Antropologija rada i neformalne ekonomije. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo.
  8. RUBIĆ, Tihana i Valentina GULIN ZRNIĆ, ur. 2015. Vrtovi našega grada: studije i zapisi o praksama urbanog vrtlarenja. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku-Hrvatsko etnološko društvo - Parkticipacija.
  9. SUPEK, Olga. 2020. Ljeto u Detroitu: studija jedne gradske četvrti iz perspektive ekonomske antropologije. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo.