Preskoči na glavni sadržaj

Hrvatsko društvo i kultura u 19. stoljeću (1790.-1918.)

ISVU: 117684•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Na ovom predmetu pruža se produbljeniji studij hrvatskog društva i kulture u 19. stoljeću, pa studenti mogu sagledati društvene promjene u vrlo širokoj perspektivi te se osim temeljnih procesa i činjenica upoznati i sa mikrohistorijskim fenomenima svakodnevnog života svih društvenih slojeva.

Sadržaj

  1. uvodne napomene, prikaz izvora i literature
  2. Elita kasnostaleškoga društva – plemstvo.
  3. Staleško građanstvo.
  4. Stanje na selu u Banskoj Hrvatskoj do 1848.
  5. Komunalno društvo uže Dalmacije i društvo Dalmatinske Zagore.
  6. Društvene promjene u Istri tijekom 19. stoljeća.
  7. Povojačeno društvo Vojne krajine do 1848. Zameci građanstva u vojnim komunitetima.
  8. Ekohistorija Vojne krajine. Prilagodba Vojne krajine civilnom ustroju.
  9. Razvoj modernog građanskog društva i kulture u svim hrvatskim zemljama – usporedni prikaz.
  10. Razvoj modernog građanskog društva i kulture u svim hrvatskim zemljama – usporedni prikaz.
  11. Razvoj modernog građanskog društva i kulture u svim hrvatskim zemljama – usporedni prikaz.
  12. Moderno građansko društvo i njegova kultura. Svakodnevica u gradu - urbanizacija, komunalna infrastruktura, zabava. Postignuća u intelektualnom stvaralaštvu.
  13. Raslojavanje seljaštva u 2. polovici 19. stoljeća. Navike, običaji i vjerovanja na selu. Seljačka obitelj u društvenim promjenama.
  14. Položaj žena
  15. Zaključne opaske.

Ishodi učenja

  1. kritička evaluacija izvora i literature
  2. korištenje neverbalnih povijesnih izvora (vizualni materijal, predmeti materijalne kulture)
  3. sposobnost održavanja samostalnih prezentacija i referata te opsežnih seminarskih radova
  4. kritička refleksija povijesnih zbivanja
  5. korištenje stranih jezika u izvorima i literaturi
  6. implementacija interdisciplinarnih pristupa

Metode podučavanja

tumačenje, izlaganje,deskripcija,komparacija na predavanjima; diskusije na seminarima; terenski rad, e-učenje Na seminarima se studenti potiču na kritičku refleksiju, njegovanje diskusije, na primjenu interdisciplinarnih pristupa (analiza književnih djela ili vizualnih izvora)

Metode ocjenjivanja

Ocjenjuje se sudjelovanje i aktivnost u nastavi, kvaliteta pisanih radova (1 esej, 1 seminarski rad) te uspjeh na usmenom dijelu ispita

Obavezna literatura

  1. Mirjana Gross-Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb, 1992.
  2. M. Gross, O položaju plemstva u strukturi elite u sjevernoj Hrvatskoj potkraj 19. i na početku 20. stoljeća, Historijski zbornik 1978.-79, 123-149.
  3. Jasna Čapo Žmegač et al., ur., Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, Zagreb, 1998.
  4. Kaser, Karl, Slobodan seljak i vojnik. Povojačeno društvo (1754.-1881.), sv. 2, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

  1. Popis dopunske literature je promjenjiv (s obzirom da će nastava u seminaru obuhvatiti i mikrohistorijske teme
  2. Bidermajer u Hrvatskoj 1815-1848., Zagreb, 1997.
  3. Historicizam u Hrvatskoj, Zagreb, 2000.
  4. Secesija u Hrvatskoj, Zagreb, 2004. (katalozi izložaba Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, posljednja dva dostupna i na CD-u)
  5. Suzana Leček, Literatura za seljaštvo i njeno prihvaćanje u selima Hrvatske i Slavonije 1870-1900, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 28, 1995., str. 138-157.
  6. Stijepo Obad, Dalmatinsko selo u prošlosti, Split, 1990.
  7. Identitet Istre – ishodište i perspektive, Marino Manin et al., ur., Zagreb, 2006
  8. Natalija Rumenjak, Srpski zastupnici u Banskoj Hrvatskoj. Okvir za kolektivnu biografiju 1881.-1892., Zagreb, 2003.
  9. Iskra Iveljić, Očevi i sinovi. Privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća, Zagreb, 2007.