Raspored možete pronaći na:

https://dev.ffzg.unizg.hr/hr/raspored

Opće upute za sastavljanje diplomskoga rada

Diplomski rad kruna je petogodišnjega studija kroatistike – stručni, pregledni ili znanstveni rad kojim student pokazuje sposobnost da upućeno piše i govori o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi.

1. Tema i prijava

Tema diplomskoga rada može biti bilo koje pitanje ili pojava iz jezične i književne povijesti i suvremenosti, teorije i prakse. Student ju dogovara s mentorom te prijavljuje obrascem i nacrtkom u roku koji svake akademske godine određuje Odsjek, obično prije završetka 3. semestra diplomskoga studija. Odsjek prijavu prihvaća, traži njezinu doradu ili ju odbija.

Mentor može biti svaki član Odsjeka u znanstveno-nastavnom ili nastavnom zvanju. Iznimno i uz odobrenje Odsjeka mentor može biti vanjski suradnik u znanstveno-nastavnom ili nastavnom zvanju. Kod međuodsječnih radova sumentor je član drugog odsjeka.

2. Metodologija i kompozicija

Metodološki, diplomski rad može biti monografska ili kritička obrada (jezičnoga ili književnoga problema, književnoga djela, pojma i sl.), dijakronijski prikaz jezične ili književne pojave, opis i analiza provedenog istraživanja (npr. dijalektološkog) ili pokusa (npr. metodičkog), interpretacija (postupka, obilježja, teksta i sl.), filološka, retorička, teorijska, folkloristička ili antropološka rasprava i sl.

Kompozicijski, diplomski rad slijedi opću strukturu rasprave (uvod – razrada – zaključak). Ovisno o temi, pristupu, analitičkoj perspektivi i sl. student u dogovoru s mentorom iz te opće strukture izvodi konkretnu shemu rada.

Obavezni dijelovi rada jesu Naslovnica (v. uzorak u Prilogu), Sadržaj (kazalo poglavljâ, stavlja se na početak rada), Literatura (v. odjeljak 5) te Sažetak i Ključne riječi na hrvatskome i engleskome (ili drugom stranom jeziku). Ovisno o temi rada i u dogovoru s mentorom radu se dodaju Prilozi (npr. kazalo pojmova, prikaz ankete, tablice, rječnik i sl.).

3. Diskurz i opseg

Rad se predaje na besprijekornome hrvatskom standardnom jeziku i tehnički uredan.

Diskurz diplomskoga rada treba biti neosoban, objektivan, temeljen na metajeziku struke, postojećim spoznajama i uvriježenim postupcima akademskoga pisanja. Pri pisanju valja izbjegavati ničim potkrijepljeno pozivanje na osobnu perspektivu, odnosno vlastiti osjećaj.

Opseg rada ovisi o području, temi, istraživačkoj perspektivi, odabranoj metodologiji i akribičnosti autora. Ipak, s obzirom na to da je riječ o završnom i najzahtjevnijem radu u studiju, preporučeni je opseg 40 kartica teksta za odsječni, odnosno 80 kartica teksta za međuodsječni rad (kartica = 1 800 znakova s bjelinama). Iznimno je u dogovoru s mentorom moguće pisati rad manjeg ili većeg opsega.

4. Služenje literaturom i njezino navođenje

Diplomski rad pretpostavlja uvid u relevantnu literaturu. Student ju prikuplja samostalno (dakako, uz mentorovu pomoć). Uvid u literaturu pomaže mu da osvijesti koliko je njegova tema znanstveno rasvijetljena te da nađe najprikladniju perspektivu njezine obrade.

Pišući diplomski rad student će citirati i parafrazirati pojedine bibliografske jedinice. Prešućivanje korištenih izvora i prepisivanje bez navodnika diskvalificiraju rad i njegova autora i dovoljan su razlog za negativnu ocjenu.

Citat se donosi u navodnicima, a podatak o izvoru u zagradi koja neposredno slijedi citat. Podatak o izvoru ima oblik Prezime godina: stranica, primjerice:

„Kovačićev jezik ima živu vezu s književno-razgovornim urbanim stilom“ (Anić 1971: 130).

Anić utvrđuje da „Kovačićev jezik ima živu vezu s književno-razgovornim urbanim stilom“ (1971: 130).

Pri kontinuiranu citiranju istoga djela mogu se rabiti uputnice i kratice poput isto, isti, nav. dj. (navedeno djelo), ibid. (ibidem, na istom mjestu), id. (idem, isto), op. cit. (opus citatum, navedeno djelo), primjerice:

„Kovačićev jezik ima živu vezu s književno-razgovornim urbanim stilom“ (Anić 1971: 130).

„Kovačić je imao sluha za ono što je već njemu bilo arhaično“ (isto: 149).

U citirani se tekst pravopisno i jezično načelno ne zadire. Sve naknadne intervencije u citatu valja posebno istaknuti, odnosno staviti u uglate zagrade, primjerice:

Anić piše da „upotreba tog stila najbolje pokazuje tačnost [sic!] spomenutih Frangešovih riječi“ (1971: 151).

Anić utvrđuje da „Kovačićev jezik ima živu vezu s književno-razgovornim urbanim stilom“ (1971: 130, isticanje naše).

Anić utvrđuje da „Kovačićev jezik ima živu vezu s književno-razgovornim urbanim stilom“ (1971: 130, istaknuo N. N.).

Parafrazira se bez navodnika, ali vrijedi sve rečeno za citiranje, primjerice:

Anić piše o živoj vezi Kovačićeva jezika s književno-razgovornim urbanim stilom (1971: 130).

Istraživači su već primijetili živu vezu Kovačićeva jezika s književno-razgovornim urbanim stilom (usp. npr. Anić 1971: 130).

Ako primarni izvor nije dostupan, iznimno se može citirati i parafrazirati sekundarni, tada s dodatkom prema čemu se citira, što se jasno naznačuje i u popisu Literature:

Anić piše o živoj vezi Kovačićeva jezika s književno-razgovornim urbanim stilom (1971: 130, prema Prezime godina: stranica).

Pri pozivanju na rječničku ili leksikonsku natuknicu preporučljivo je ne pozivati se na stranicu, nego na natuknicu. To se čini kraticom s. v. (lat. sub voce ili sub verbo, pod riječju):

(Anić 1998b: s. v. jùnāk)

(Biti 2000: s. v. hermeneutika)

(KRj: s. v. fijolica)

5. Oblikovanje popisa literature

Ovdje predloženi način oblikovanja bibliografskih jedinica jedan je od mogućih. Pojedini priručnici (npr. pravopisni) predlažu manje ili više slične načine. Važno je odabrani tip oblikovanja dosljedno slijediti, koji god on bio. Pritom valja obratiti pozornost na redoslijed obavijesti unutar pojedine jedinice, na to koje se obavijesti donose ovisno o naravi jedinice te na tipografiju i interpunkciju (obično pismo, kurziv, točka, dvotočka i sl.) – sve to u pisanju bibliografskih jedinica ima svoje značenje i nije nasumično.

U Literaturi se navode samo radovi na koje se diplomand u radu poziva; s druge strane svi radovi na koje se diplomand poziva moraju biti navedeni u Literaturi.

Bibliografske jedinice pišu se abecedno, prema prezimenu autora ili urednika, odnosno prema naslovu djela ako je tako prikladnije (obično kod višeautorskih rječnika, leksikona i sl.).

Više jedinica istog autora niže se kronološki; ako ih je unutar jedne godine više, označavaju se slovima a, b, c… Ako je mnogostruko navedeni autor ujedno prvi suautor u nekoj jedinici, prvo se pišu sve jednoautorske jedinice, potom suautorske, bez obzira na kronologiju. Ako je suautorâ u bibliografskoj jedinici više od troje, u bibliografskoj se jedinici pišu svi, a u radu se na tu jedinicu pozivamo s imenom prvog autora i kraticom i dr. ili et al. (kratica i sur. rabi se samo ako suradnici nisu ravnopravni prvomu autoru, što je daleko rjeđi slučaj).

Jedinice pisane nelatiničnim pismima načelno se objedinjuju s latiničnima, abecednim redom.

Bibliografske jedinice različitih vrsta donose se objedinjeno, ovdje su ogledno razdvojene radi preglednosti. Od popisa Literature može se izdvojiti samo popis Vrela (ako ga ima), koji obuhvaća obrađeni korpus tekstova. Slijede osnovni primjeri, detalje će student savladati zagledajući u priručnike i ugledajući se na popise u izdanjima uzornih izdavača.

Knjige

Anić, Vladimir. 1971. Jezik Ante Kovačića. Zagreb: Školska knjiga.

Anić, Vladimir. 1998a. Jezik i sloboda. Zagreb: Matica hrvatska.

Anić, Vladimir. 1998b. Rječnik hrvatskoga jezika. Treće izdanje. Zagreb: Novi Liber.

Anić, Vladimir. 2009. Naličje kalupa: Sabrani spisi. Prir. Ivan Marković. Zagreb: Disput.

Anić, Vladimir – Josip Silić. 2001. Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber – Školska knjiga.

Бахтин, М[ихаил]. М[ихайлович]. 1965. Творчество Франсуа Рабле и народная культура средневековья и Ренессанса. Москва: Художественная литература.

Barić, Eugenija – Mijo Lončarić – Dragica Malić – Slavko Pavešić – Mirko Peti – Vesna Zečević – Marija Znika [Barić i dr.] 2005. Hrvatska gramatika. Četvrto izdanje. Zagreb: Školska knjiga.

Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Matica hrvatska.

Hercigonja, Eduard. 1975. Srednjovjekovna književnost. Povijest hrvatske književnosti. Knj. 2. Zagreb: Liber – Mladost.

Jonke, Ljudevit. 1964. Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Nakladni zavod Znanje.

KRj = Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. 1984–2014. Sv. 1–13: A–Razbor. Zagreb: HAZU – IHJJ.

Lyons, John. 1977. Semantics. Vol. 1–2. Cambridge: Cambridge University Press.

Marks, Ljiljana – Evelina Rudan (ur.) 2018. Predaja: Temelji žanra. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.

Ricoeur, Paul. 1975/1981. Živa metafora. Prev. Nada Vajs. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.

Kosom crtom u zadnjem primjeru (Ricoeur 1975/1981) odjeljuje se godina izvornoga prvog izdanja i godina izdanja prijevoda. Tako se obično čini kod prijevodâ i novih izdanja starijih tekstova. Isto se postiže uglatim zagradama: (Ricoeur 1975 [1981]).

Poglavlja u knjigama i zbornicima

Fališevac, Dunja. 1995. Figura u epu (na primjeru Marulićeve Judite). U: Živa Benčić – Dunja Fališevac (ur.) 1995. Tropi i figure. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 399–425.

Pranjić, Krunoslav. 1998. Virtualnost dijakronijskih stilema. U: Iz-Bo-sne k Europi. Zagreb: Matica hrvatska, 21–54.

Propp, Vladimir Jakovlevič. 1964/2018. Principi klasifikacije folklornih žanrova. Prev. Jasmina Vojvodić. U: Marks – Rudan (ur.) 2018: 69–81.

U zadnjem primjeru opisan je slučaj kad u popisu literature već imamo navedenu knjigu iz koje je poglavlje preuzeto; inače se bilježi kao u prvim dvama primjerima.

Članci u časopisima i novinama

Damjanović, Stjepan. 1997. Jezičnostilska raslojenost hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih tekstova. Croatica 45–46: 57–69.

Jonke, Ljudevit. 1962/1964. Koristi od rječnika književnog jezika. Telegram, Zagreb, III, 89 (5. 1. 1962), str. 2. [Cit. prema: Jonke 1964: 26–27.]

Nemec, Krešimir. 2018. Što je nama danas Krleža: Uz 150. obljetnicu rođenja Miroslava Krleže. Vijenac, Zagreb, XXVI, 639–640 (13. 9. 2018), str. 20–21.

Kod časopisa se (npr. Croatica) mjesto izdanja i izdavač ne bilježe, kod novina se (npr. Telegram, Vijenac) bilježi mjesto izdanja. Godišta se načelno bilježe rimskim brojkama, brojevi i svesci arapskima. Objašnjenje „citirano prema“ u jedinici (Jonke 1962/1964) ili (Jonke 1962 [1964]) pretpostavlja da je u popisu navedena i zasebna jedinica (Jonke 1964). Novinski nadnaslov može se tretirati kao podnaslov, kao u jedinici (Nemec 2018).

Internetski i elektronički izvori

Feral Tribune. 1993–2008 [2010]. DVD 1–4. Sarajevo: Mediacentar.

HJP = Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/ [pregled 30. 9. 2018].

Le Petit Robert. 2012. Dictionaire alphabétique et analogique de la langue française. Version numérique. Le Robert – Bureau van Dijk.

Nemec, Krešimir. 2018. Što je nama danas Krleža: Uz 150. obljetnicu rođenja Miroslava Krleže. Vijenac, Zagreb, XXVI, 639–640 (13. 9. 2018), http://www.matica.hr/vijenac/639%20-%20640/sto-je-nama-danas-krleza-28188/ [pregled 30. 9. 2018].

Pranjić, Krunoslav. 2018. Izabrani stilistički spisi. Prir. Đurđica Garvanović-Porobija. Stilistika, http://stilistika.org/krunoslav-pranjic-izabrani-stilisticki-spisi [pregled 30. 9. 2018].

Žanić, Ivo. 2017. Nekim protagonistima jezične politike živi govornici kao da su smetnja. [Razgovor s Matijom Štahanom.] Arteist, 13. 6. 2017, https://arteist.hr/ivo-zanic-o-jeziku-se-i-dalje-razmislja-mehanicki-u-kategorijama-ispravno-pogresno/ [pregled 30. 9. 2018].

Tiskani radovi iz internetskih baza časopisâ ili općenito oni skinuti s interneta citiraju se kao tiskani. Dakle kao izvor se ne navodi npr. Hrčak, koji je samo internetska baza tiskanih časopisa. Pravi internetski časopisi i portali nemaju tiskanih izdanja.

6. Oblikovanje teksta

Osnovni tekst: Times New Roman, 12 p, sve margine 2,5 cm, prored 1,5. Bilješke (fusnote): Times New Roman, 10 p, prored 1,5. Desni je rub teksta poravnat. Stranice se numeriraju arapskim brojkama počevši od Uvoda.

Bilješke je (fusnote) preporučljivo stavljati na vidljivo mjesto, tj. na kraj smislene cjeline, primjerice rečenice, svakako desno od interpunkcijskoga znaka.

Dijelovi teksta (primjeri ili termini) ističu se nakošenim pismom (kurzivom); ako su primjeri ili citati duži (rečenica ili tekst), izdvajaju se u novi red i pišu uvučeno, običnim pismom manje veličine.

7. Predaja i obrana rada

Rad se predaje uvezan u tri primjerka. Brani se usmeno pred tročlanim povjerenstvom koje čine mentor i dva člana u znanstveno-nastavnom, nastavnom ili suradničkom zvanju. O obrani se sastavlja zapisnik koji potpisuju svi članovi povjerenstva.

Obrana je javna i sastoji se od:

Završnom se ocjenom vrednuju i pisani tekst i njegova usmena prezentacija i obrana.

Sastavili: Krešimir Bagić i Ivan Marković

Uzorak naslovnice

Jezik diplomskoga rada

Diplomski rad na Odsjeku za kroatistiku piše se i brani na hrvatskome.

Međuodsječki diplomski rad na Odsjeku za kroatistiku i na odsjeku na kojemu rad mora biti pisan na inome jeziku piše se i na hrvatskome i na inome jeziku. Obrana takva diplomskoga rada dvojezična je – na hrvatskome i na inome jeziku.

Opće napomene o diplomskome radu na Odsjeku za kroatistiku

Diplomski rad na Odsjeku za kroatistiku obavezan je oblik stjecanja završnih kompetencija na svim četirima smjerovima diplomskoga studija kroatistike (jednopredmetni, dvopredmetni nastavnički, dvopredmetni jezikoslovni i dvopredmetni književni).

Studenti pišu diplomski rad uz mentorsko ili sumentorsko vodstvo i javno ga brane pred tročlanim ili petočlanim povjerenstvom.

Studenti mogu pisati odsječki ili međuodsječki (interdisciplinarni) diplomski rad.

Studenti jednopredmetnoga i dvopredmetnoga diplomskoga studija kroatistike mogu pisati odsječki diplomski rad, što znači da diplomski rad pišu samo na Odsjeku za kroatistiku i da kao mentora biraju nastavnika Odsjeka za kroatistiku.

Studenti dvopredmetnoga studija svih triju smjerova (nastavnički, jezikoslovni, književni) mogu pisati međuodsječki diplomski rad, što znači da moraju odabrati sumentore, odnosno mentora s Odsjeka za kroatistiku i mentora s drugoga studija.

Odabir mentora

Mentor diplomskoga rada može biti nastavnik u znanstveno-nastavnome zvanju ili nastavnik s doktoratom znanosti u znanstvenome, nastavnome ili suradničkome zvanju.

Studenti jednopredmetnoga studija kroatistike odabiru mentora s Odsjeka za kroatistiku.

Studenti dvopredmetnoga studija kroatistike svih triju smjerova (nastavnički, jezikoslovni, književni) mogu pisati odsječki ili međuodsječki (interdisciplinarni) diplomski rad te u skladu s tim odabiru mentora ili sumentora s Odsjeka za kroatistiku.

Studenti dvopredmetnoga studija kroatistike nastavničkoga smjera mogu odabrati mentora ili sumentora sa svih kroatističkih katedara.

Studenti dvopredmetnoga studija kroatistike jezikoslovnoga i književnoga smjera odabiru mentora ili sumentora sa svojega smjera na Odsjeku za kroatistiku.

Mentor ili sumentor može biti i vanjski suradnik Odsjeka za kroatistiku u znanstveno-nastavnome zvanju ili s doktoratom znanosti u znanstvenome, nastavnome ili suradničkome zvanju ako je studentu držao nastavu. U tome slučaju student posebnom molbom traži odobrenje Odsjeka za kroatistiku. Studentovu molbu mora potpisati vanjski suradnik koji time potvrđuje svoju suglasnost s mentorstvom.

Postupak prijave diplomskoga rada

Povjerenstvo za diplomske radove Odsjeka za kroatistiku razmotrit će prijave diplomskih radova do utorka 7. travnja 2026.

Ako prijava ispunjava sadržajne, strukturne i jezične zahtjeve, povjerenstvo će odobriti prijavu diplomskoga rada i proslijediti ju u daljnju proceduru.

Ako prijava ne ispunjava te zahtjeve, povjerenstvo će prijavu vratiti mentoru koji će ju onda proslijediti studentu na preoblikovanje.

Preoblikovane prijave uz mentorovu pismenu suglasnost student treba predati u Tajništvo Odsjeka za kroatistiku (B-111) do petka 24. travnja 2026.

Radovi koji uključuju terenska (na fizičkom ili virtualnom terenu) ili druge tipove istraživanja za koje je nužna suglasnost Etičkoga povjerenstva (na što će diplomanda uputiti mentor/ica i/ili Povjerenstvo za diplomske radove) šalju se na adresu Etičkoga povjerenstva Odsjeka za kroatistiku s ispunjenim Obrascem, kako je opisano u Postupku dobivanja Mišljenja EP-a nakon prihvaćanja teme.

Zagreb, 27. siječnja 2026.

Uvjeti

-

Trajanje

-

Školarina

-

Naziv diplome

-

Ishodi

-

Kratka povijest

Doktorski studij Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu osnovan je i upisan u Upisnik studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja 2016. godine. Nasljednik je doktorskoga studija Kroatistika, koji je prema bolonjskomu sustavu ustrojen 2008. godine, a prestao se ustrojavati i izvoditi 2022. godine. Doktorski pak studij Kroatistika naslijedio je bio prethodni poslijediplomski studij Kroatistika, pokrenut 1997. godine.

Prvi naraštaj studenata doktorskoga studija Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu upisan je ak. god. 2017/2018.

Voditelji i zamjenici voditelja doktorskoga studija Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu:

Do gašenja doktorskoga studija Kroatistika 2022. godine voditelji i zamjenici voditelja doktorskoga studija Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu bili su ujedno voditelji i zamjenici voditelja doktorskoga studija Kroatistika.

Uvjeti

Pravo upisa na ovaj doktorski studij imaju osobe koje su završile diplomski sveučilišni studij filološkog usmjerenja ili komparativne književnosti, odnosno njihove dodiplomske adekvate prema predbolonjskom sustavu, i to s prosjekom ocjena iz svih predmeta u studiju najmanje 4,0.

Trajanje

6 semestra

Školarina

-

Naziv diplome

-

Ishodi

-

Studentu doktorskog studija obvezno se u prvome semestru dodjeljuje studijski savjetnik i predlaže mentor.

Studijski savjetnik zaposlenik je na znanstveno-nastavnom radnom mjestu Filozofskoga fakulteta; studijski savjetnik pomaže doktorandu u studiju, prati njegov rad i postignuća te zajedno s njime izrađuje plan obveza; studijski savjetnik obavlja prethodne zadaće do imenovanja mentora, osim kada je mentor osoba s druge ustanove, u kojem slučaju studijski savjetnik nastavlja obavljati svoju zadaću tijekom cijeloga studija (Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, 2024, Čl. 2, St. 7).

Najkasnije u trećem semestru Vijeće doktorskoga studija imenuje stalnog mentora, pri čemu će se, prema mogućnostima, vodi računa o studentovoj želji. Mentor je osoba na znanstveno-nastavnom ili odgovarajućem znanstvenom radnom mjestu koja vodi doktoranda tijekom izrade doktorskoga rada (Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, 2024, Čl. 2, St. 8). Iznimno mentor može biti i profesor emeritus ili akademik (Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, 2024, Čl. 8, St. 1).

Mentor je obvezan voditi doktoranda do obrane doktorskoga rada, kontinuirano pratiti kvalitetu doktorandova rada, poticati objavljivanje njegovih radova te mu omogućiti sudjelovanje u znanstvenim projektima (Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, 2024, Čl. 9, St. 1). Mentor u sklopu mentorskog predmeta (Mentorske vježbe) putem konzultacija i prezentacija seminarskih i istraživačkih radova prati rad svojeg doktoranda, pomaže mu pri objavljivanju radova u stručnim časopisima te u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima, pomaže mu da aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim studentskim poslijediplomskim konferencijama te da se uključi u rad mentorova ili kojeg drugog istraživačkog projekta.

Mentor redovito, u skladu s općim aktom sastavnice ili Sveučilišta, podnosi izvješće o doktorandovu radu vijeću doktorskoga studija; izvješće se podnosi na obrascu Sveučilišta DR05 (Pravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, 2024, Čl. 9, St. 3).

Studentu se po potrebi uz prvoga mentora može dodijeliti i drugi mentor.

Ritam i uspješnost studiranja na doktorskome studiju Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu ovise o nekoliko međusobno uvjetujućih čimbenika:

Čimbenici koji pridonose dinamici i uspješnosti studiranja

Dinamici i uspješnosti studiranja pridonose:

Uvjeti za upis u sljedeći semestar i višu godinu studija

Uvjet za upis u drugi semestar:

Uvjet za upis u treći semestar:

Uvjet za upis u četvrti semestar:

Uvjet za upis u peti semestar:

Uvjet za upis u šesti semestar:

Uvjet za završetak studija:

Doktorand je prije obrane doktorskoga rada obavezan imati tijekom studija objavljen ili prihvaćen za objavljivanje najmanje jedan izvorni znanstveni rad u relevantnome znanstvenom časopisu; rad treba biti izrađen u znanstvenom području na koje se odnosi doktorski rad i biti tematski vezan uz doktorsko istraživanje (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 11, St. 3).

Trogodišnji (šestosemestralni) doktorski studij Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu završava polaganjem svih ispita, izradom i ocjenom kvalifikacijskog rada te prezentacijom i javnom obranom doktorskog rada (Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, NN 119/2022, Čl. 62, St. 5).

Nakon izvršenih svih obveza na studiju Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu polazniku (doktorandu) izdaje se doktorska diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc. human.). Izvršenje svih obveza podrazumijeva:

Doktorand je prije obrane doktorskoga rada obavezan imati tijekom studija objavljen ili prihvaćen za objavljivanje najmanje jedan izvorni znanstveni rad u relevantnome znanstvenom časopisu; rad treba biti izrađen u znanstvenom području na koje se odnosi doktorski rad i biti tematski vezan za doktorsko istraživanje (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 11, St. 3).

Doktorski rad

Tijekom studija, najranije u prvom, a najkasnije do kraja četvrtoga semestra, treba pokrenuti postupak predlaganja mentora i nacrta doktorskoga rada (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 16, St. 1).

U dogovoru s mentorom student u pisanom obliku (na Obrascu DR01) predlaže temu doktorskoga rada Vijeću doktorskoga studija, Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskomu vijeću.

Prijedlog teme sadrži naslov, kratak uvod o razlozima predloženog istraživanja, teorijsku podlogu, glavnu literaturu i aktualne relevantne spoznaje, zatim praktičnu primjenjivost spoznaja do kojih se kani doći, najuže područje rada, ciljeve istraživanja i očekivani znanstveni doprinos, metodološke postupke i strukturu rada (Obrazac DR01).

Ako predloženo istraživanje zahtijeva mišljenje etičkoga povjerenstva, mišljenje etičkoga povjerenstva traži se unaprijed i konstatira u Obrascu DR01. Za doktorski studij Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu nadležno je Etičko povjerenstvo Odsjeka za kroatistiku. Obavijesti o postupku traženja mišljenja dostupne su na mrežnim stranicama Odsjeka za kroatistiku.

Prijedlog teme razmatra stručno povjerenstvo i u skupnom izvještaju (Obrazac DR02) daje mišljenje i iznosi prijedlog za prihvaćanje teme Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskomu vijeću, koje donosi konačnu odluku. U postupku ocjene teme mentor ne može biti član povjerenstva (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 2, St. 9).

Nakon odobrenja teme i sinopsisa student može nastaviti s izradom doktorskog rada.

Doktorand je obvezan prije obrane doktorskog rada (disertacije) imati objavljen ili za objavljivanje prihvaćen najmanje jedan međunarodno recenzirani znanstveni rad tematski vezan za doktorsko istraživanje (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 11, St. 3).

Postupak i uvjeti ocjene doktorskoga rada

Doktorski rad predaje se uz mentorovu pisanu suglasnost. Ako mentor ne želi dati suglasnost, mora u roku od petnaest (15) dana u pisanom obliku obrazložiti svoje razloge (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 7, St. 1). Članove stručnoga povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća doktorskog studija. Povjerenstvo se sastoji od neparna broja članova (najmanje tri, a najviše pet članova) čija je znanstvena djelatnost vezana za područje kandidatova doktorskog rada. U takvo povjerenstvo može biti imenovana isključivo osoba koja je izabrana u znanstveno-nastavno, odnosno znanstveno zvanje. Najmanje jedan član za tročlano, odnosno najmanje dva člana za peteročlano povjerenstvo nisu nastavnici na studiju niti su zaposlenici sastavnice koja je izvoditelj studija, a po mogućnosti su zaposlenici drugoga hrvatskoga ili inozemnoga sveučilišta ili srodne ustanove (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 2, St. 9). Stručno povjerenstvo ocjenjuje doktorski rad skupnim izvještajem koji se podnosi Fakultetskom vijeću najkasnije 90 dana od dana primitka odluke o imenovanju povjerenstva. Svaki član stručnoga povjerenstva može dati i svoje izdvojeno mišljenje (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 16, St. 7). Mentor ne može biti član povjerenstva za ocjenu doktorskog rada (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 2, St. 9). Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskoga rada može rad prihvatiti, vratiti pristupniku na doradu uz pisane primjedbe ili odbiti.

Uvjeti i način obrane doktorskog rada

Doktorski rad obavezno je javno objaviti 30 dana prije održavanja obrane (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 17, St. 11). Doktorand može pristupiti obrani doktorskoga rada nakon što nadležno tijelo prihvati izvješće o pozitivnoj ocjeni doktorskoga rada, najranije u roku od 31 dan, a najkasnije u roku od 60 dana od objave rada na mrežnim stranicama (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 19, St. 1). O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik. Doktorski se rad u cijelosti objavljuje javnoj mrežnoj bazi Fakulteta najkasnije 30 dana nakon obrane (Pravilnik o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, 2024, Čl. 21, St. 1).