Preskoči na glavni sadržaj

Kultura i civilizacija hispanskog svijeta (Hispanska Amerika)

ISVU: 265905•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za romanistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Student će se upoznati s osnovnim povijesnim okvirom u kojem je došlo do europskog otkrića Novoga svijeta. Upoznat će se s ustrojstvom prekomorskih potkraljevstava, načelima i provedbom evangelizacije kao pravnog okvira osvajanja, te s projektom transkulturacije – prijenosa hispanske kulture sa svim njezinim ustanovama i oblicima kulturne proizvodnje u potkraljevstva. To će mu omogućiti da stekne osnovno znanje i uvid u osnovnu literaturu o tom sklopu povijesnih događaja i situacija te sposobnost daljnjeg samostalnog traženja podataka i literature potrebnoga u daljnjem studiju hispanistike, kako jezika tako i književnosti.

Sadržaj

  1. Kolegij se bavi kronologijom otkrića i osvajanja, vrstama svjedočanstava o otkrićima i osvajanjima na španjolskom jeziku, te imaginarijem otkrivača i osvajača, stereotipima i zabludama vezanima za Novi svijet u Europi i među osvajačima. Obrađuje demografske i rasne aspekte američkog društva nakon osvajanja i u tijeku triju stoljeća kolonijalnog gospodstva i ustrojavanje španjolske vlasti, nastanak gradova, sveučilišta i tiskara, s posebnim osvrtom na početke kreolske književnosti.
  2. Razdoblje otkrića i osvajanja Indija. Osnovni razlozi i povodi.
  3. Kronologija otkrića i osvajanja. Vrste svjedočanstava o otkrićima i osvajanjima na španjolskom jeziku.
  4. Tri tipa mentaliteta osvajača: Kristofor Kolumbo, Hernán Cortés i Bernal Díaz del Castillo. Čitanje i komentiranje dijelova svjedočanstava o otkriću i osvajanju.
  5. Imaginarij otkrivača i osvajača. Stereotipi i glavne predodžbe.
  6. Predkolumbovske kulture Srednje Amerike. Olmeci, Maye, Tolteci, Azteci.
  7. “Drugi val”: pisari zamjenjuju osvajače. Uloga žene u osvajanju Amerika. Kreolci, indijanci i mestici. Demografski i rasni aspekti američkog društva nakon osvajanja.
  8. Ustrojavanje španjolske vlasti u Indijama iz Seville. Grad kao središte moći i žarište nove civilizacije. Podjela vlasti i zemlje u Indijama. Gradovi, sveučilišta i tiskare.
  9. Administrativna organizacija prekomorskih zemalja.
  10. Regulacija tržišta španjolskih knjiga u Indijama i tiskanja američkih knjiga. Zabrana uvoza “lažljivih priča”. Cronista Mayor de Indias.
  11. Crkveni redovi u Indijama i njihov odnos prema svjetovnoj vlasti. Pravno-teološke rasprave i borbe o pravu na pokrštavanje u Indijama.
  12. Početci kreolske književnosti. Američki barok u umjetnosti i znanosti. Sor Juana Inés de la Cruz, Alarcón i Carlos Sigüenza y Góngora.
  13. Svakodnevni život u Americi u XVII. stoljeću.
  14. Ratovi za nezavisnost Hispanske Amerike.
  15. Termin rezerviran za studentska pitanja i dodatna pojašnjenja.

Ishodi učenja

  1. Opisati i analizirati na španjolskome jeziku književna djela španjolske i hispanskoameričke književnosti i kulturne pojave u kontekstu.
  2. Prezentirati stručnjacima i laicima osnovne informacije iz područja hispanskih književnosti, lingvistike, kulture i društava.
  3. Pokazati da poznaje i razumije temeljne pojmove i probleme historiografije hispanskoameričkog prostora od europskog otkrića kontinenta do kraja 17. stoljeća.
  4. Izložiti i objasniti društveni, kulturalni i povijesni kontekst relevantan za stvaranje predodžbe o najranijoj hispanskoameričkoj književnoj produkciji.
  5. Razviti vještine učenja nužne za snalaženje u književno-povijesnim pojavama hispanskog kulturnog kruga nužne za nastavak studija na višoj razini.
  6. Interpretirati relevantne podatke iz hispanskih književnosti te ih moći koristiti u širem sagledavanju kulturnih i društvenih pojava.

Metode podučavanja

Izravno poučavanje i interaktivno učenje kroz uporabu dokumentarnih filmova i Power Point prezentacija; za dio građe omogućeno je i predviđeno e-učenje. Čitanje obvezatne primarne i sekundarne literature uz pomoć nastavnika po predviđenom rasporedu.

Metode ocjenjivanja

Kontinuirano praćenje. Provjera čitanja obvezatnih tekstova u obliku 2 pisana kolokvija tijekom semestra i završni pismeni ispit. Student može pristupiti pismenom ispitu tek nakon izvršenih obveza u okviru kolegija tj. savladane literature iz zbirke odabranih tekstova i predanih svih zadaća tijekom semestra.

Obavezna literatura

  1. Mirjana Polić-Bobić, Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
  2. Irving A. Leonard, Los libros del conquistador, México, 1959. I. poglavlje.: “El conquistador español” X. poglavlje: “La casa de contratación y los libros del conquistador”
  3. Carmen García, Pioneras. Mujeres en la conquista de América, Sekotia, Córdoba, 2021. (odabrana poglavlja)
  4. Tzvetan Todorov, La conquista de América, El problema del otro, Siglo XXI editores, Buenos Aires, 2003., (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

  1. Germán Vázquez/Nelson Martínez Díaz, Historia de América Latina, SGEL, Madrid, 2000.
  2. Hernán Cortés, Cartas de relación de la conquista de México, Editora Nacional, México D. F., 1974.
  3. Kristof Kolumbo, Putovanje u Novi svijet (Brodski dnevnici, izvještaji, pisma, svjedočanstva očevidaca), Naprijed, Zagreb, 1992.
  4. Bernal Díaz del Castillo, La historia verdadera de la conquista de la Nueva España
  5. Irving Leonard, La época barroca en el México colonial, México, 1974. III. poglavlje.: “Una sociedad barroca”; X. poglavlje.: “Torneos de poetastros
  6. Bartolomé Bennassar, “Las instituciones de la América española y portuguesa” Madrid, 1980