Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u otvorenu znanost

ISVU: 295601•4 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za lingvistiku
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

1. upoznati studente s temeljnim pojmovima otvorene znanosti 2. upoznati studente s temeljnim načelima otvorenoga pristupa podacima, istraživanjima i platformama 3. osposobiti studente za samostalno sudjelovanje u znanstvenoj zajednici prema načelima otvorene znanosti

Sadržaj

  1. Pojam otvorene znanosti - definicija, temeljna načela i razvoj koncepta: otvorenost u znanosti i društvu - povijesni razvoj i međunarodni okvir, UNESCO preporuke, EU politike - seminar: prednosti i izazovi implementacije otvorene znanosti; institucionalne, financijske, kulturne i tehničke prepreke
  2. Otvoreni istraživački podaci (Open Research Data) - vrste podataka, prikupljanje podataka, upravljanje podacima - pristup podacima i publikacijama: pojmovi otvoreni pristup (Open Access); zlatni, zeleni, dijamantni i crni pristup - plan upravljanja podacima (DMP) – izrada - seminar: primjeri projekata za otvorenu znanost (ROSiE, ToDo)
  3. Repozitoriji i infrastruktura - istraživačke infrastrukture, institucijski i tematski repozitoriji, Zenodo, OpenAIRE, EOSC; SRCE, Dabar - repozitoriji jezičnih podataka i njihovi resursi - seminar: CLARIN istraživačka infrastruktura
  4. Znanstveni časopisi u otvorenom pristupu
  5. Metapodaci i metapodatkovne sheme - definicija metapodataka i primarne funkcije metapodataka - kategorije metapodataka: administrativni, opisni, konzervacijski, tehnički, korisnički - seminar: metapodatkovne sheme – primjeri i rad s njima
  6. Autorska prava, licencije, istraživačka etika i zaštita podataka - pregled mogućih licencija, pravni aspekti dijeljenja podataka, GDPR, anonimnost, osjetljivi podaci u otvorenoj znanosti
  7. FAIR načela - ključni ciljevi FAIR načela (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) – primjena i izazovi - uključivanje FAIR načela u početak projekta, korištenje standardiziranih metapodataka, jasno licenciranje, uključivanje upravitelja podacima - seminar: FAIRification Process – provjera procesa
  8. Otvorena metodologija i reproduktivnost istraživanja - transparentnost metoda, preregistracija istraživanja, replikacijske studije
  9. Otvoreni recenzijski postupak (Open Peer Review) - modeli otvorene recenzije, prednosti i izazovi
  10. Otvoreno visoko obrazovanje - otvoreni obrazovni sadržaji, otvoreni sustavi za učenje na daljinu, otvoreno dostupni obrazovni materijali
  11. Građanska znanost (Citizen Science) - uključivanje javnosti u istraživanje - seminar: primjeri dobre prakse
  12. Digitalne tehnologije i otvorena znanost - otvoreni softver, otvoreni kod (Open Source)
  13. Generativna umjetna inteligencija - prednosti: brzina generiranja sadržaja, prilagodba sadržaja, međunarodna dostupnost, povećana učinkovitost - pitanje autentičnosti i izvornosti, pitanje autorskih prava i plagijarizam - seminar: diskusija o etičkim aspektima
  14. Komunikacija o znanosti - koncept komunikacije o znanosti, teorije i modeli - budućnost otvorene znanosti i društveni utjecaj - transformacija znanstvene komunikacije, utjecaj na inovacije i društvo - seminar: primjeri dobre prakse u Hrvatskoj i Europi
  15. Kolokvij

Ishodi učenja

  1. opisati temeljne koncepte otvorene znanosti
  2. prepoznati i primijeniti načela otvorene znanosti
  3. upotrijebiti načela otvorene znanosti pri samostalnom sudjelovanju u znanstvenoj zajednici
  4. koristiti se podacima i alatima u otvorenom pristupu u etički prihvatljivom smislu

Metode podučavanja

Predavanja, seminari i radionice

Metode ocjenjivanja

Formiranje ocjene: bodovanje prisutnosti na nastavi, bodovanje aktivnosti na seminarskim zadacima, provjera znanja putem kolokvija

Obavezna literatura

  1. Hebrang Grgić, I. (ur.). (2018). Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju. Školska knjiga.
  2. Bartling, S., & Friesike, S. C. (2014). Opening Science: The Evolving Guide on How the Internet is Changing Research, Collaboration and Scholarly Publishing. Spinger.
  3. Kovačević, M., Dagen, T., & Rajter, M. (2025). Komunikacija o znanosti: Promicanje znanosti i istraživanja koja mijenjaju svijet. Školska knjiga
  4. Bosančić, B. (2020). Vrlo kratak (i popularan) uvod u metapodatke. U Katić, T.; Tomašević, N. (ur.) Mirna Willer: Festschrift. Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 193.-207
  5. Hebrang Grgić, I. (2016). Časopisi i znanstvena komunikacija. Naklada Ljevak.

Dopunska literatura

  1. Miedema, F. (2022). Open science: The very idea. Springer. https://doi.org/10.1007/978-94-024-2115-6
  2. Horvat, A., & Živković, D. (2009). Knjižnice i autorsko pravo. Hrvatska sveučilišna naklada.
  3. Gilliland, A. J. (2008). Setting the stage. U M. Baca (ur.) Introduction to metadata. Los Angeles: Getty Research Institute, http://www.getty.edu/publications/ intrometadata/ (18-06-2025).
  4. Shearer, K., Rodrigues, E., Manola, N., Malaguarnera, G., Pronk, M., & Proudman, V. (2025). REPOSITORIES: Key Infrastructure For Μaintaining European Research Εxcellence. Zenodo. https://doi.org/10.5281/zenodo.15119849
  5. Tadić, M., Brozović-Rončević, D., & Kapetanović, A. (2012). Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age. Heidelberg: Springer.
  6. Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2023.–2027. (2023). Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Znanost/ZnanstvenaInfrastruktura/ZnanstvenaOprema/znan-oprema-29-12-2023/Plan-razvoja-istrazivacke-infrastrukture-u-Republici-Hrvatskoj-2023-2027.pdf]
  7. Moulin, C. et.al. (2011). Research Infrastructures in the Digital Humanities. Strasbourg: Europska znanstvena zaklada (ESF)