Povijest filozofije V

Nastavnici

• Igor Mikecinred. prof.dr.sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Značajke kasnoga njemačkoga prosvjetiteljstva (Kant) i klasičnoga njemačkoga idealizma (Fichte, Schelling, Hegel)
2. Kantov transcendentalni idealizam: prostor i vrijeme kao forme a priori ljudske osjetilnosti, kategorije kao čisti pojmovi razuma
3. Kantova pobijanje idealizma (Berkeleya i Descartesa)
4. Kantovo poimanje transcendentalne i empirijske spoznaje, pojava i stvari o sebi
5. Kantova transcendentalna analitika i dedukcija kategorija
6. Kantova transcendentalna dijalektika: psihologija (paralogizmi)
7. Kantova transcendentalna dijalektika: kozmologija (antinomije)
8. Kantova transcendentalna dijalektika: teologija (spekulativni dokazi za Božju opstojnost)
9. Kantovo poimanje moralnoga zakona i slobode ljudske volje
10. Kantova moralna teologija
11. Reinholdovo usustavljenje Kantove filozofije i pokantovske skeptičke kritike
12. Fichteov odnos prema Kantu i Reinholdu, projekt znanstvoslovlja (Wissenschaftslehre)
13. Fichteovi uvodi u znanstvoslovlje i oprjeka idealizma i dogmatizma
14. Fichteov zasnivanje sve svijesti na neposrednoj samosvijesti / subjekt-objektu
15. Fichteova kritika kantovskoga poimanja stvari o sebi

Ishodi učenja

1. Protumačiti i objasniti kasno Kantovo stajalište transcendentalnoga idealizma
2. Objasniti povijesno-filozofijski kontekst nastajanja Kantove Kritike čistoga uma
3. Definirati i opisati prostor i vrijeme kao forme a priori ljudske osjetilnosti
4. Definirati i opisati kategorije kao pojmove čistoga razuma
5. Analizirati i komentirati Fichteova dva uvoda u nauku o znanosti
6. Analizirati i komentirati Schellingov spis o ljudskoj slobodi
7. Prepoznati sličnosti i razlike u poimanju transcendentalne spoznaje između Kanta, Fichtea i Schellinga
8. Prepoznati sličnosti i razlike idealističkih stajališta Kanta, Fichtea, Schellinga i Hegela

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Kant, I., Kritika čistoga uma (prev. V. Sonnenfeld), Matica hrvatska, Zagreb, 1984.
2. Fichte, J. G., Prvi i drugi uvod u nauku o znanosti i Pokušaj novoga prikaza nauke o znanosti, u: Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave (prev. V. Sonnenfeld), Kultura, Zagreb, 1956., str. 167-283.
3. Schelling, F. W. J., Filozofijska istraživanja o bitstvu čovječje slobode i predmetima koji su s time u svezi, u: Schelling, O bitstvu slobode (prev. B. Despot), cekade, Zagreb, 1985., str. 15-67.
4. Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofijskih znanosti (prev. V. Sonnenfeld), Veselin Masleša / Svjetlost, Sarajevo, 1987.

Dopunska literatura

1. Kant, I., Prolegomena za svaku buduću metafiziku, u: Kant, I., Dvije rasprave (prev. V. D. Sonnenfeld), Matica hrvatska, Zagreb, 1953., str. 5-146.
2. Jacobi, F. H., O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu (prev. D. Domić), Demetra, Zagreb, 2013.
3. Jacobi, F. H., O transcendentalnome idealizmu (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 193-203.
4. Fichte, Johann Gottlieb, O pojmu nauka o znanosti (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 233-265.
5. Hegel, G. V. F., Istorija filozofije III, Kultura, Beograd, 1964.
6. Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Hrestomatija filozofije sv. 6, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
7. Hösle, Vittorio, Eine kurze Geschichte der deutschen Philosophie, Beck, München, 2013. / A Short History of German Philosophy, Princeton University Press, Princeton & Oxford, 2017.
8. Jaeschke, Walter & Arndt, Andreas, Klassische deutsche Philosphie nach Kant. Systeme der reinen Vernunft und ihre Kritik 1785-1845, Beck, München, 2012.
9. Windelband, Wilhelm, Povijest filozofije (prev. N. Šašel, D. Grlić, D. Pejović), Naprijed, Zagreb, 1990.