Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u regionalne studije

ISVU: 266190•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj predmeta je studente upoznati s temeljnim pojmovima, konceptima, teorijskim postavkama i pravcima te istraživačkim i akademskim praksama u regionalnim studijima. Pritom će se predstaviti, ali i problematizirati koncept "kulturnih zona", odnosno "kulturnih regija". Posebno će se osvijetliti uloga etnologije i kulturne antropologije u kontekstu regionalnih studija. U okviru predmeta studenti će dobiti uvid u ključne čimbenike konceptualiziranja regija i nastanka regionalnih studija, u razvoj i mijene istraživačkih pristupa te u djela njihovih glavnih predstavnika. Predmet će se usmjeriti na kritičku analizu konstrukcije regija te na tvorbu regionalne drugotnosti u političkom, akademskom i popularnom diskursu. Također će se predstaviti suvremena polazišta regionalnih studija, koja u obzir uzimaju kritiku iz pozicije postkolonijalizma. Naglasak će biti na politikama i mehanizmima konstruiranja regija na području Hrvatske i jugoistočne Europe.

Sadržaj

  1. Uvodni pregled sadržaja kolegija
  2. Definiranje temeljnih pojmova i koncepata vezanih uz regionalne studije; analiza koncepta kulturnih regija; povezivanje s konceptom raznolikosti kulturnih sustava
  3. Konceptualizacija prostora u okviru regionalnih studija; razdioba svijeta u akademskom i političkom kontekstu
  4. Povijest istraživanja u okviru regionalnih studija, 1. dio
  5. Povijest istraživanja u okviru regionalnih studija, 2. dio
  6. Uloga etnologije i kulturne antropologije u regionalnim studijima
  7. Teorijski i metodološki pristupi, pravci i mijene u istraživanjima regija; ključna djela i glavni predstavnici predstavljenih pravaca, 1. dio
  8. Teorijski i metodološki pristupi, pravci i mijene u istraživanjima regija; ključna djela i glavni predstavnici predstavljenih pravaca, 2. dio
  9. Teorijski i metodološki pristupi, pravci i mijene u istraživanjima regija; ključna djela i glavni predstavnici predstavljenih pravaca, 3. dio
  10. Dekonstrukcija regija i postavki regionalnih studija (iz pozicija poststrukturalizma i postkolonijalizma; antiregionalne studije)
  11. Tvorba drugotnosti u okviru regionalnih studija (orijentalizam, balkanizam, mediteranizam)
  12. Teorijska uporišta regionalnih studija u suvremenosti
  13. Regije i politike znanja danas
  14. Regije i istraživanja regija na području Hrvatske i jugoistočne Europe
  15. Studije regija u suvremenoj hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji

Ishodi učenja

  1. Navesti i obrazložiti temeljne pojmove i koncepte u regionalnim studijima
  2. Definirati ulogu etnologije i kulturne antropologije u razvoju regionalnih studija
  3. Opisati povijest i suvremene tendencije u regionalnim studijima
  4. Analizirati stručne i znanstvene radove iz područja regionalnih studija
  5. Opisati kulturne procese koji doprinose stvaranju kulturnih regija
  6. Dati primjere konstrukcije regionalnih identiteta na području Hrvatske i jugoistočne Europe

Metode podučavanja

Na predavanjima će se kritičkim osvrtom na radove odabranih teoretičara iznijeti osnovni pojmovi i pristupi regionalnim studijima. Na seminarima će se prikazivati studije slučaja, pri čemu će se analizirati mogućnosti primjene teorijskih postavki u konkretnim istraživačkim situacijama. Rasprave na seminarima često će se organizirati radioničkim tipom nastave, za koje će se studenti unaprijed pripremati redovitim iščitavanjem, analiziranjem, pisanim i usmenim prezentiranjem sekundarne literature. Pojedine fenomene vezane uz regionalne predstavit će gostujući predavači. Također se planira posjet pojedinim muzejskim i znanstvenim ustanovama koje obrađuju teme unutar ovog istraživačkog polja.

Metode ocjenjivanja

Ocjenjivanje se odnosi na sljedeće studentske aktivnosti u okviru kolegija: pripremu zadane sekundarne literature, aktivno sudjelovanje u nastavi, argumentirano uključenje u rasprave i rad seminara, pisanje pet reakcijskih teksta koji predstavljaju kritičke osvrte na zadanu literaturu, predaju i usmeno izlaganje svojih radova te polaganje pismenog ispita koji će se provesti po završetku nastave. Obavljene seminarske obveze (aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema, predaja i izlaganje pet reakcijskih tekstova) nose 50% ocjene te su uvjet za pristupanje pisanom ispitu, koji također nosi 50% ocjene.

Obavezna literatura

  1. APPADURAI, Arjun. 2000. Globalization and Area Studies: The Future of a False Opposition. Amsterdam: Centre for Asian Studies.
  2. BELAJ, Marijana, Zoran ČIČA, Anita MATKOVIČ, Tita PORENTA i Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, ur. 2014. Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima / Ponovno izrisovanje meja: transformacije identitet in redefiniranje kulturnih regij v novih političnih okoliščinah. Zagreb – Ljubljana: Hrvatsko etnološko društvo – Slovensko etnološko društvo.
  3. BHABHA, Homi. 2007. Location of Culture. London – New York: Routledge.
  4. MIELKE, Katja, HORNIDGE, Anna-Katharina, ur. 2017. Area Studies at the Crossroads. Knowledge Production after the Mobility Turn. New York: Palgrave Macmillan US.
  5. RAVENCROFT, Alison. 2020. "When 'Area' meets 'Country'. Rethinking the Territory of Colonialism.“ New Area Studies 1/1: 165–179.
  6. SAID, Edward W. 1978. Orientalism. London: Routledge and Kegan Paul.
  7. TODOROVA, Maria. 1997. Imagining the Balkans. New York – Oxford: Oxford University Press.

Dopunska literatura

  1. Bošković, Aleksandar, ur. 2008. Other People's Anthropologies. Ethnographic Practice on the Margins. New York – Oxford: Berghahn.
  2. CARDOSO DE OLIVEIRA, Roberto. 2000. "Peripheral Anthropologies 'versus' Central Anthropologies". Journal of Latin American Anthropology, sv. 4(2)–5(1): 10–30.
  3. CLOWES, Edith, Shelly Jarret BROMBERG, ur. 2016. Area Studies in the Global Age: Community, Place, Identity. DeKalb: Northern Illinois University Press.
  4. FAHIM, Hussein i Katherine HELMER. 1980. "Indigenous Anthropology in Non-Western Countries: A Further Elaboration". Current Anthropology, vol. 21(5): 644–663.
  5. GIBSON-GRAHAM, J. K. 2004. "Area studies after poststructuralism". Environment and Planning, sv. 36:405–419.
  6. HARRIS, William Vernon, ur. 2005. Rethinking the Mediterranean. Oxford: Oxford University Press.
  7. HERZFELD, Michael. 1999. Anthropology through the looking-glass. Critical ethnography in the margins of Europe. Cambridge – New York: Cambridge University Press.
  8. LÉVI-STRAUSS, Claude. 2014. Svi smo mi kanibali. Zagreb: TIM press.
  9. MALINOWSKI, Bronislaw. 1979. Argonauti Zapadnog Pacifika. Beograd: BIGZ – Biblioteka XX vek.
  10. MEAD, Margaret. 2004. Spol i temperament u tri primitivna društva. Zagreb: Jesenski i Turk.
  11. MINTZ, Sidney. 1998. "The Localization of Anthropological Practice. From area studies to transnationalism". Critique of Anthropology, sv. 18(2):117–133.
  12. MORRIS-SUZUKI, Tessa. 2000. "Anti-Area Studies". Communal/Plural: Journal of Transnational and Crosscultural Studies, sv. 8(1):9–23.
  13. SZANTON, David, ur. 2004. The Politics of Knowledge. Area Studies and the Disciplines. Berkeley – Los Angeles – London: University of California Press.
  14. THOMAS, Nicholas. 1991. Entangled objects: exchange, material culture and colonialism in the Pacific. Cambridge – London: Mass – Harvard University Press.
  15. WOLFF, Larry. 1995. Inventing Eastern Europe. The Map of Civilisation on the Mind of the Enlightenment. Stanford: Stanford University Press.