Preskoči na glavni sadržaj

Kultura i identitet

ISVU: 124232•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij "Kultura i identitet" se usredotočuje na sistematizaciju znanja i napredno proučavanje temeljnih koncepata kulturne antropologije i srodnih znanstvenih disciplina, s ciljem boljeg razumijevanja znanstvenih konteksta (različitih škola i teorijskih pristupa) iz kojih ti koncepti proizlaze, kao i razvoja općih profesionalnih kompetencija. Istražuje različite teorijske i metodološke pristupe ovim dvama ključnim pojmovima unutar kulturne antropologije i srodnih područja. Seminar je koncipiran kao prostor za temeljito čitanje i interpretaciju znanstvenih tekstova te njihovu raspravu, pri čemu predavanja služe kao okvir i uvod u teme koje se detaljnije obrađuju u seminarima. Kolegij ne nudi samo pregled i definicije pojmova kulture i identiteta, već ih analizira kroz kontekstualiziranu, usporednu i interdisciplinarnu perspektivu. Odnos između ova dva pojma sagledava se unutar društvenih i kulturnih okvira u kojima se identiteti oblikuju i mijenjaju. Tijekom nastave posebna se pažnja posvećuje konceptu kulture, društvenim praksama, procesu društvene konstrukcije identiteta te višeslojnosti identitetskih pozicija u suvremenom društvu. Drugi dio kolegija usmjeren je na analizu dinamike kulturnih praksi i formiranja identiteta kroz mehanizme identifikacije, razlikovanja i stereotipizacije, osobito u kontekstu nacionalnih, etničkih i društvenih/klasnih referenci. Konačan cilj kolegija jest omogućiti studentima dublje razumijevanje identitetskih dinamika, multikulturalnih diskursa, kulturnih konflikata i sukoba identiteta, kao i konceptualizacija identiteta temeljenih na idejama fluidnosti i hibridnosti. Posebna se pozornost pritom posvećuje migracijskim iskustvima i njihovom utjecaju na konstrukciju identiteta.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij
  2. Identitet u sociologiji znanja; društvena konstrukcija realnosti
  3. Identitet i modernost
  4. Identitet u socijalnoj i razvojnoj psihologiji
  5. Kultura kao praksa – klasična antropologija / funkcionalizam
  6. Kultura kao praksa – društveno raslojavanje
  7. Kultura, agrarna društva, industrijska društva
  8. Kultura kao linija konflikta
  9. Kulturna praksa i stigmatizacija
  10. Interpretacije kulture
  11. Identitet /drugost – kulturno stereotipiziranje
  12. Kultura i etnicitet / etnički identitet
  13. Migrantski identiteti: integracija, akulturacija
  14. Migracijski identiteti: višeslojni identiteti – politike identiteta – hibridnost

Ishodi učenja

  1. Analizirati, usporediti i interpretirati koncepte i pristupe istraživanjima kulture i identiteta
  2. Sintetizirati, kritički vrednovati i povezivati lokalne kulturne prakse s (lokalnim i globalnim) odnosima moći.
  3. Diskutirati i kritički raspravljati o suvremenim teorijama međuodnosa kulture i identiteta
  4. Biti sposoban donositi općenitije zaključke na teorijskom području koje se tiče povezanosti kulture, identiteta i migracija
  5. Organizirati vlastito istraživanje određenog fenomena vezanog uz kulturu ili identitet
  6. Primijeniti postojeće spoznaje na rezultate vlastitog istraživanja

Metode podučavanja

Predavanje s powerpoint prezentacijom uključujući izabrane sekvence iz filmova (antropološki, dokumentarni i igrani); raspravljanje o pročitanim tekstovima; individualne ili grupne studentske prezentacije.

Metode ocjenjivanja

Prezentacija seminarskih radova i pismeni ispit na kraju semestra.

Obavezna literatura

  1. Barth, Fredrik (1998): Ethnic Groups and Boundaries. The Social Organization of Culture Difference, Prospect Heights/Illinois. Introduction (9-38).
  2. Hall, Stuart (1996): “Who needs identity?” In: Stuart Hall and Paul du Gay (eds.): Questions of Cultural Identity, London: Sage Publications Ltd. (1-17).
  3. Park, Robert E. (1928): “Human Migration and the Marginal Man”. American Journal of Sociology 33 (881-893).
  4. Gellner, Ernest (1983): Nations and Nationalism, Oxford: Basil Blackwell Ltd. Chapter 1-4.
  5. Erikson, Erik H. (1959): Identity and the Life Cycle, Chapter 3 (101-164).
  6. Appadurai, Arjun (1997): Modernity at Large: Cultural Dimensions of Globalization, Minneapolis: University of Minnesota Press, Chapter 1 (1-23).

Dopunska literatura

  1. Bourdieu, Pierre (1984): Distinctions. A social critique of the Judgement of Taste, Cambridge: Harvard University Press. 2. Part Chapter 2 (114-125).
  2. Berger, Peter L. and Thomas Luckmann (1967): The Social Construction of Reality. New York: Doubleday & Company. Part 3, Chapters 3 and 4 (173-183).
  3. Todorova, Maria (1997): Imagining the Balkans, New York: Oxford University Press (140-160). "Between classification and politics: The Balkans and the myth of Central Europe"
  4. Sen, Amartya (2006): Identity and Violence: The Illusion of Destiny, New York/London: W.W. Norton &Company. Chapter 2+3.
  5. Kuper, Adam (1999): Culture: The Anthropologists Account, Cambridge: Harvard University Press (1-20, 226-247).
  6. Akerlof & Kranton (2011) Identity Economics: How Our Identities Shape Our Work, Wages, and Well-Being (str. 3-25)
  7. Gilroy, Paul (1993): The Black Atlantic – Double Consciousness and Modernity, Cambridge: Harvard University Press. Chapter 1 (1-40).
  8. Schütz, Alfred (1944) “The Stranger: An Essay in Social Psychology.” American Journal of Sociology Vol. 49, No. 6 (499-507).