Od osnutka 1963. godine Odsjek za sociologiju djeluje neprekidno kao prvi i najveći odsjek snajvećim brojem stalno zaposlenih na znanstveno-nastavnim radnim mjestima i studijskimprogramima koji nude sociološko obrazovanje na prijediplomskoj, diplomskoj i doktorskojrazini. U prvome razdoblju samo kao dvopredmetni studij, a od ak. god. 1977/78. studijsociologije postoji i kao jednopredmetni studij, čime je omogućen brži i suvremeniji razvojsociologije kao znanosti i struke. Iako u Hrvatskoj trenutno postoji još pet odsjeka, odnosnoodjela za sociologiju, naš Odsjek uspio je održati status ključne institucije za obrazovanjesociologa. Rana popunjenost studentskih kvota pri upisu na jednopredmetnim i dvopredmetnim studijima na prijediplomskoj i diplomskoj razini ukazuju na interes za studij sociologije kao znanstvene discipline koja odgovara na mnogobrojne izazove suvremenoga društva, ali i na kvalitetu studijskih programa i ugled Odsjeka.Recentnije društvene promjene popraćene su fenomenima poput porasta nezaposlenosti iekonomskoga raslojavanja stanovništva, ovisnosti o opijatima, nasilja, nekontrolirana širenja izgušnjavanja urbanoga tkiva, starenja populacije, migracija stanovništva, zagađivanja okoliša iklimatskih promjena. Bilo da su dio globalnih trendova ili tek lokalne specifičnosti, te pojavezahtijevaju sustavna istraživanja i koncipiranje rješenja, za koja upravo studij sociologijeosposobljava buduće stručnjake različitih profila i usmjerenja – buduće društvene analitičare.Rad sociologa suštinski je usmjeren na doprinos oblikovanju i ostvarivanju ciljeva društvenogarazvoja. Odsjek za sociologiju stoga je u okviru strateškoga plana oblikovao svoju viziju definicijom Odsjeka kao središnjega mjesta u Republici Hrvatskoj za stvaranje i prenošenje naistraživanjima utemeljena znanja o hrvatskome društvu i globalnim društvenim procesima.Kritičko promišljanje, interaktivnost, dinamičnost, tolerantnost i otvorenost za interdisciplinarnu i međunarodnu suradnju čine ga poticajnim i poželjnim mjestom za studiranje i znanstveno-nastavni rad. Kako bi ostvario svoju viziju, Odsjek za sociologiju izvodi nastavne programe i provodi znanstvenoistraživačke projekte u relevantnim područjima sociologije, od općih teorijskih predmeta do niza posebnih sociologija. Nastava je dinamična i interaktivna uz elemente individualnoga pristupa i mentorskoga rada s mogućnošću individualnih i grupnihistraživačkih projekata za studente (terenski rad). Ishodi nastave i stečene kompetencije činestudente Odsjeka konkurentnim i poželjnim kadrovima na tržištu rada, ali i angažiranim i konstruktivnim članovima zajednice. Intenzivnije uključivanje nastavnika i studenata u međunarodnu suradnju dio je kontinuirana rada na podizanju kvalitete studija i osiguranju jošveće zapošljivosti sociologa na dinamičnu tržištu rada.U kontekstu smanjenja ukupne studentske populacije, opadanja interesa za studije društvenih ihumanističkih disciplina i porastu interesa za STEM-područje uz veću međunarodnu mobilnostdostupnu studentima trajno je opredjeljenje Odsjeka povećanje kvalitete studijskih programa iatraktivnosti studija uz prilagodbu zahtjevima tržišta rada, kako bi zadržao status najkvalitetnijega studija sociologije u Hrvatskoj. Izrada potpuno novih studijskih programazapočela je ak. god. 2015/16. u okviru projekta Usklađivanje studijskih programa u područjudruštvenih i humanističkih znanosti s potrebama tržišta rada, financiranog iz Europskogasocijalnog fonda. U sklopu projekta prema metodologiji Hrvatskog kvalifikacijskog okviraizrađen je standard zanimanja „istraživač tržišta i javnog mnijenja“ kao i nacrti standardakvalifikacija za prijediplomski i diplomski studij.Sociologija, bilo kao opći predmet bilo kao niz predmeta koji obrađuju pojedine problemevezane uz različite struke (urbana sociologija, sociologija odgoja i obrazovanja, sociologijakulture, sociologija znanja i znanosti, sociologija politike, ekonomska sociologija, socijalnaekologija itd.), svoje mjesto pronalazi u različitim znanstvenim područjima. Jednopredmetni idvopredmetni studij sociologije omogućuje stjecanje kompetencija koje se mogu primijeniti uširoku spektru organizacija i ustanova kao što su poduzeća (organizacija i marketinškaistraživanja), mediji, državne institucije u kojima sociolozi svojim znanjem omogućavajunjihovo bolje funkcioniranje. Primijenjena sociologija koristi sociološke teorije i metode kakobi potaknula pozitivne društvene promjene. Orijentirana je prema javnim politikama i usmjerena na aktivne intervencije u društvu, čime doprinosi oblikovanju društvenih razvojnihpotencijala. Osim toga sociolozi se zapošljavaju kao nastavnici niza predmeta u srednjimškolama i na fakultetima. U posljednjih desetak godina diplomirani sociolozi našli su svojemjesto i u privatnome sektoru, poglavito na planu istraživanja tržišta, ispitivanja javnogamnijenja za potrebe sredstava javnog informiranja te različitih državnih institucija i službi.Nevladine organizacije sve češće angažiraju diplomirane sociologe kao savjetnike za društvenapitanja i kao eksperte za istraživanje društvenih fenomena. Posebno mjesto sociolozi nalaze udržavnim administrativnim službama kao stručnjaci za društveno planiranje i razvoj.

Studijski programi

Cilj je prijediplomskoga studija sociologije upoznati studente s osnovnim pojmovimasociologije, osnovnim metodološkim principima društvenih znanosti i znanosti općenito te imomogućiti historijski pregled socioloških teorija. Studenti se upoznaju i s osnovnim principimaznanstvene analize, odgovarajućim metodama i tehnikama znanstvenog istraživanja te sosnovnim pretpostavkama vezanima uz teorijsku analizu. Dva opsežna kolegija predviđena suza sociološko upoznavanje s hrvatskim društvom i za njegovu analizu, a putem niza izbornihkolegija otvorena je mogućnost kreiranja vlastita obrazovnog profila koji može biti temeljdaljnjemu profiliranju u sklopu diplomskoga studija sociologije. Završeni prijediplomski studij diplomande i diplomandice osposobljava za različite poslove u kojima se zahtijevarazumijevanje društvenih procesa i poznavanje načela znanstvenoga pristupa društvenojproblematici, kao što je rad u medijima, nevladinim organizacijama, izdavaštvu, kulturi i sl., aline i ekspertni znanstvenoistraživački pristup proučavanju društvenih pojava. Nakon završetka prijediplomskoga studija prvostupnici/prvostupnice imaju mogućnost nastaviti svoje obrazovanje na Odsjeku za sociologiju kroz tri različita programa diplomskoga studija: jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij znanstvenoga smjera i dvopredmetni diplomski studij nastavničkoga smjera. Cilj je diplomskoga studija sociologije proširiti, dopuniti i zaokružiti znanja stečena na prijediplomskome studiju i osposobiti studente za samostalan znanstvenoistraživački rad. Magistri i magistre sociologije osposobljeni su za znanstvenoistraživački rad na svim vrstama znanstvenih istraživanja koja se bave analizama društva, kao i specifičnim istraživanjima koja zahtijevaju sociološke aspekte ili sociološku procjenu vezanu uz predmet izučavanja; za rad u akademskim ustanovama koje se bave fundamentalnim i primijenjenim društvenim istraživanjima različitih tematskih sklopova (migracije, etnicitet, ruralne i urbane teme i sl.); za stručne i znanstvene ekspertize za potrebedržavnoga sektora, nevladinih organizacija i privatnih agencija; za ekspertni rad u ustanovama koje se bave ispitivanjem javnoga mnijenja i ostalim tipovima primijenjenih istraživanja; zastručni, savjetodavni, upravni i administrativni rad u državnim ustanovama.Doktorski studij sociologije nastavak je obrazovanja nakon završenoga diplomskoga studijasociologije i srodnih disciplina. Dio je cjeloživotnog obrazovanja sociologa i ujedno najviši stupanj znanstvenog usavršavanja iz sociologije, a sociologe i sociologinje osposobljava zanajsloženije znanstvenoistraživačke i stručne poslove, samostalno bavljenje znanstvenimradom te za akademsku karijeru. Studij nije ograničen na neku određenu znanstvenu granu uznanstvenome polju sociologije, već uključuje njezina različita temeljna i primijenjena područja. Osobit naglasak stavlja se na temeljito upoznavanje sociologijske znanstvene metodologije i probleme sociologijskih mjerenja te najsuvremenije spoznaje i istraživačke paradigme u pojedinim područjima sociologijske teorijske artikulacije. Program studija uključuje detaljno upoznavanje s aktualnim istraživanjima u zemlji i svijetu, angažman ponajboljih znanstvenika u pojedinim područjima te suradnju s najuglednijim svjetskim znanstvenicima. Doktorski studij sociologije prije svega je znanstvenoistraživački studij, što znači da je studij organizacijski vezan uz neposredan znanstvenoistraživački rad polaznika i polaznica, odnosno da se odvija tijekom i unutar procesa istraživačkoga rada na projektima te da se u realizaciji programa koristi intenzivan individualni mentorski rad usmjeren na uže znanstveno područje interesa studenta ili studentice. Način na koji se doktorski studij realizira unapređuje poslijediplomsko obrazovanje u Hrvatskoj, povećava kvalitetu znanstvenoistraživačkoga rada te osigurava usporedivost doktorskoga programa sa sličnim programima općega profila na drugim europskim i svjetskim sveučilištima, što ga čini konkurentnim u odnosu na druge studije u regiji. Trenutno je u tijeku postupak akreditacije novoga doktorskoga studija sociologije.Odsjek za sociologiju ima 31 zaposlenog djelatnika, uključujući administratoricu kao jedinuzaposlenicu od nenastavnog osoblja. Vijeće Odsjeka uključuje sve nastavnike, asistente ipredstavnike studenata prijediplomskog i diplomskog studija, koji aktivno sudjeluju u raduVijeća. Vijeće Odsjeka tradicionalno njeguje demokratičnost i uključenost svih aktera u procesdonošenja odluka, što pridonosi atmosferi kooperativnosti u svim odsječkim aktivnostima.Odsjek za sociologiju danas se sastoji od jedanaest katedara: Katedra za opću i teorijskusociologija, Katedra za posebne sociologije, Katedra za metodologiju, Katedra za sociologijuobrazovanja, Katedra za socijalnu antropologiju, Katedra za vojnu sociologiju, Katedra za socijalnu ekologiju, Katedra za seksologiju, Katedra za migracijske i etničke studije, Katedraza sociologiju roda i Katedra za urbanu sociologiju. Katedre su nastale kao rezultat razvoja struke, odnosno pojedinih područja posebnih sociologija, ali i kao odgovor na strukturne krizei promjene društvene stvarnosti, baveći se promjenama i problemima hrvatskoga društva. U nastavi i istraživanjima katedre su oduvijek njegovale interdisciplinarnost održavajući suradnjus drugim sastavnicama Fakulteta i Sveučilišta.

Zavod za sociologiju i znanstvenoistraživačka strategija

Od 1972. godine pri Odsjeku djeluje Zavod za sociologiju kao istraživačka komponenta unutarkoje su provedeni mnogi znanstveni projekti. Zavod za sociologiju provodi znanstvenaistraživanja unutar nacionalnih i međunarodnih projekata. Znanstvenu izvrsnost u istraživačkimprojektima prati angažman Odsjeka u sferi javne sociologije, koja proširuje granice disciplineizvan uska profesionalnoga kruga. Članovi Odsjeka angažirani su u javnim raspravama o mnogim globalnim i lokalnim pitanjima, javnim politikama i institucijama civilnoga društva.Strateško je usmjerenje Odsjeka razvijati profesionalnu sociološku ekspertizu kao značajančimbenik oblikovanja javnih politika. Znanstvenoistraživački rad temelji se na primjeni i razvoju naprednih kvantitativnih i kvalitativnih metoda istraživanja. Istraživačka strategija Odsjeka za sociologiju usmjerena je na istraživanje četiriju ključnih strukturnih društvenih promjena: istraživanje društvenih nejednakosti, istraživanje održivosti društvene zajednice, sigurnosti i društvene kohezije, istraživanje utjecaja digitalne transformacije na društvene promjene te istraživanje društvenih i individualnih aspekata starenja stanovništva.Društvena nejednakost jedna je od ključnih tema socioloških istraživanja. U polju sociologijeu Hrvatskoj i na Filozofskome fakultetu pitanje nejednakosti tradicionalno je zastupljeno urazličitim istraživanjima i istraživačkim grupama. Tom temom objedinjuju se do sada nedovoljno povezana istraživanja rodne nejednakosti, nejednakosti u pristupu obrazovanju i socijalnim uslugama, nejednakosti u političkoj participaciji, reprodukcije društvenih nejednakosti u urbanome prostoru i stanovanju te istraživanja kolektivnoga djelovanja na ispravljanju društvenih nejednakosti.Procesi globalnoga restrukturiranja značajno su promijenili oblike društvenoga djelovanja idruštvenih institucija te polje upravljanja društvenim procesima. Tom temom nastoje seobuhvatiti istraživanja različitih oblika građanskog udruživanja, istraživanja novih praksi imodela participacije u polju ekonomije, politike i kulture, promjene društvenih vrijednosti iidentiteta te transformacija polja sigurnosti i društvenoga rizika.Utjecaj novih tehnologija na društvo područje je trajna interesa u sociologiji. Promjene udruštvenim odnosima obilježene su mogućnostima i uporabom novih tehnoloških rješenja inovim medijima. Digitalna transformacija mijenja postojeće oblike društvenosti, društvenevrijednosti i norme. Izdvajanjem ovoga tematskoga područja istraživački se napori usmjeravajuna sustavno proučavanje društvenih poveznica novih tehnologija.Dugotrajni demografski trend starenja stanovništva u većini industrijaliziranih zemalja svijeta,prisutan i u Republici Hrvatskoj, odražava se na mnoge sfere društvenih odnosa te pred suvremena društva postavlja izazove u organizaciji zdravstvene i socijalne skrbi, radnoekonomskih odnosa, obrazovanja te podrške lokalnim zajednicama i obiteljima u brizi o starijim osobama. Kompleksnost toga fenomena održava se u brojnosti znanstvenih disciplina koje analiziraju uzroke i ishode starenja stanovništva, od biomedicinskih do društvenih i humanističkih, uključujući interdisciplinarno područje gerontologije. Starenje je i tradicionalnopodručje sociološke analize, primarno kao društveni makrofenomen starenja stanovništva, ali ikao individualno iskustvo koje varira s obzirom na niz društvenih, psiholoških i bioloških čimbenika poput zdravlja i društvene podrške, socioekonomskoga statusa, uključenosti u javniživot zajednice i obiteljske procese te mogućnosti sudjelovanja u programima cjeloživotnogobrazovanja i razvoja novih vještina.Uspostavljanjem izdavačke djelatnosti unutar Zavoda za sociologiju povećala se vidljivostznanstvenoistraživačkoga rada Odsjeka. Od 1992. godine Zavod za sociologiju zajedno sHrvatskim sociološkim društvom suizdavač je časopisa Socijalna ekologija te objavljuje dvijebiblioteke: Razvoj i okoliš i Societas. Mnogi članovi Odsjeka bili su glavni urednici Revije zasociologiju, najstarijega sociološkog časopisa u Hrvatskoj, koji Hrvatsko sociološko društvoizdaje od 1971. godine. Na incijativu članova Odsjeka pokrenut je i časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira Polemos.

Povijest Odsjeka

Sociologiju kao jednu od mlađih znanstvenih disciplina na Sveučilištu u Zagrebu obilježavaduga tradicija. Sveučilište s ponosom može istaknuti ranu institucionalizaciju sociologije kaoakademske discipline iako u institucionalnome razvoju hrvatske sociologije postojediskontinuiteti, koje prate radikalni ideološki i teorijski zaokreti.Prva Katedra za pomoćne kriminalne znanosti i sociologiju osnovana je 1906. godine naPravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao prva katedra za sociologiju u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. To je samo dvije godine nakon osnivanja prvoga sociološkog odjela u Ujedinjenome Kraljevstvu na London School of Economics. Potrebno je istaknuti i ulogu Baltazara Bogišića u ranoj institucionalizaciji svjetske sociologije. Baltazar Bogišić 1888. godine postaje prvi predsjednik novoosnovanoga Međunarodnog instituta za sociologiju, preteče Svjetskoga društva za sociologiju, današnje Međunarodne sociološke asocijacije.Radikalna društvena promjena koju donose kraj Drugoga svjetskog rata i socijalistička revolucija označava razdoblje dominacije historijskoga materijalizma, a sociologija biva proglašena buržoaskom disciplinom i potpuno odbačena. Nakon sukoba s Informbiroom 1948. godine dolazi do preispitivanja staljinističke interpretacije marksizma prema drukčijem, humanističkom shvaćanju Marxovih djela i okretanja njegovim Ranim radovima. To je vrijeme uvođenja ideje samoupravljanja kao temelja stvaranja demokratskoga socijalizma i otvaranja SFR Jugoslavije prema Zapadu, što otvara prostor za diskusije o odnosu sociologije kao pozitivističke, empirijske buržoaske discipline i marksizma, koji karakterizira humanistička znanstvena orijentacija. Društveno-ekonomske promjene u smjeru liberalizacije ekonomije u 1960-im godinama i razvoj radničkoga samoupravljanja u uvjetima znanstveno-tehnološke promjene otvorile su prostor za kritičko preispitivanje funkcioniranja društvenoga sustava samoupravnoga socijalizma. Odmak od dogmatskoga marksizma i njegove interpretacije društvenoga razvoja omogućio je artikulaciju ideje slobode kritičke misli, što je stvorilo pretpostavke za ponovnu institucionalizaciju sociologije.Odsjek za sociologiju utemeljen je ak. god. 1963/64. kao osamnaesti odsjek na Filozofskomefakultetu, nakon nekoliko godina opsežnih priprema i stručnih javnih rasprava. Od 1960. godinepostojala je Katedra za sociologiju pri Odsjeku za filozofiju, a djelovao je i Institut za društvenaistraživanja u Zagrebu kao nukleus institucionalizacije sociologije u Hrvatskoj. Znanstvenonastavno vijeće Filozofskoga fakulteta imenovalo je povjerenstvo za izradu Elaborata o osnivanju studija sociologije u sastavu: Rudi Supek (predsjednik), Zoran Bujas, Jaroslav Šidaki Predrag Vranicki. Osnivanje studija sociologije podržali su svi odsjeci, a sastav fakultetskoga povjerenstva govori o prepoznatoj važnosti sociologije kao znanstvene discipline i studija.Kritičko promišljanje svih društvenih pitanja kao temeljni princip u svim njezinim razvojnimfazama nerijetko je sociologiju označavalo kao subverzivnu disciplinu, bilo kao nedovoljnomarksističku ili nedovoljno nacionalno osviještenu znanost. U šezdeset godina svojega postojanja Odsjek za sociologiju prošao je kroz nekoliko razvojnih faza uvjetovanih dinamikomrazvoja same struke te dubokim krizama i promjenama koje su obilježavale društvenu stvarnost.U prvome razdoblju, osim brige za kadrovsko osnaživanje, primarna orijentacija bila je premaobrazovanju profesora sociologije za potrebe nastave u srednjim školama, koje su sociolozimabile i glavni prostor zapošljavanja.U kasnim 1970-im godinama osnivanje jednopredmetnoga studija označava zaokret premaintenzivnijemu razvoju znanstvenoistraživačkih kompetencija naših studenata slijedeći trend razvoja profesionalne sociologije i novih posebnih sociologija (sociologija religije, sociologijamigracija, socijalna ekologija, sociologija znanja). Nakon početna dominantna oslanjanja studija na socijalnu filozofiju tada nastupa razdoblje razvoja profesionalne sociologije prema znanstvenoistraživačkomu, metodološki osnaženu tipu studija. Tako se i na našem studijuozbiljnije razvija metodologija kao okosnica svake znanstvenoistraživačke analize. Također, studij se inovira uvođenjem mentorskoga rada i izbornih predmeta koji su se mogli upisati narazličitim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, konkretno na Fakultetu političkih znanosti, Arhitektonskome, Medicinskome, Pravnome i Ekonomskome fakultetu. Koncept mentorskoga rada uveo je obavezu svakoga nastavnika da stručno prati rad nekoliko studenata različitih studijskih godina i skrbi o njima. Sve te inovacije pratile su promjene u obrascima zapošljavanja sociologa u poduzećima i drugim institucijama, a ne više primarno u srednjim školama.Uspostavom samostalne hrvatske države započinje i nova razvojna faza Odsjeka. Iako u ratnimuvjetima obrazovanja i nepovoljnim društvenim uvjetima, Odsjek uz jednopredmetni ponovnouvodi dvopredmetni studij temeljem pozitivnih iskustava s interdisciplinarnim izbornim predmetima. Dvopredmetnost se pokazala važnom za obogaćivanje sociologije i profesionalnudiverzifikaciju discipline, a osigurava i širu bazu za zapošljavanje naših studenata.Do 2006. godine Odsjek se sastojao od šest katedara (Katedre za opću sociologiju, Katedre zasistematsku sociologiju, Katedre za posebne sociologije, Katedre za metodologiju, Katedre zasociologiju obrazovanja i Katedre za antropologiju). Četiri nove katedre osnovane su 2006.godine (Katedra za socijalnu ekologiju, Katedra za vojnu sociologiju, Katedra za seksologiju iKatedra za migracijske studije), kada je također Katedra za sistematsku sociologiju preimenovana u Katedru za teorijsku sociologiju, a Katedra za antropologiju u Katedru zasocijalnu antropologiju. Katedra za sociologiju roda osnovana je 2012. godine. Razvoj posebnihkatedara osnažio je društvenu i znanstvenu ulogu struke i studija. Članovi Katedre za vojnusociologiju aktivno su uključeni u nastavu sveučilišnih Vojnih studija.Ustanovljen je niz kolegija relevantnih za promišljanje suvremenoga društva, primjericeTerorizam i društvo, Sociologija spolnosti, Sociologija roda, Feminističke teorije i pokreti, Sociologija vojske i rata, Društvo i tehnologija, Mediji i društvo, Suvremena sociologija i urbano društvo, Sociologija zdravlja i bolesti – da spomenemo samo neke. Ubrzana dinamika društvenih promjena potaknuta radikalnim tehnološkim promjenama i praćena globalnim demografskim i političkim tektonskim pomacima stvara potrebu za razvojem znanstvenoga sociološkog pristupa razumijevanju tih procesa. Inovativan pristup u oblikovanju studijskogaprograma karakteristika je i posljednje reforme studijskoga programa.

Studentska udruga Diskrepancija i studentske aktivnosti

Organizirana studentska aktivnost postoji od sama osnutka studija sociologije. Dio je tradicijei duha Odsjeka da nastavnici okupljaju studente na neformalnim druženjima u obližnjim izletištima i planinarskim domovima. Profesor Benjamin Čulig legendarni je organizator takvihokupljanja. U početku su studenti svake treće godine organizirali skupove o aktualnim društvenim i profesionalnim temama, zajedno sa studentima sociologije iz drugih gradova bivše Jugoslavije, Beograda, Ljubljane i Sarajeva. Nakon što su u 1980-im godinama te aktivnostizamrle, akademik Ivan Cifrić okuplja studente i uključuje ih u rad Ljetne škole u Crikvenici.Klub studenata sociologije Diskrepancija osnovala je grupa studenata sociologije 1988. godine,a formalno je kao udruga registriran 1995. godine. Danas je Diskrepancija jedna od najaktivnijih studentskih organizacija Sveučilišta u Zagrebu. Samostalno i u suradnji s drugim studentskim udrugama organizira znanstvene simpozije, tribine, kružoke i filmske večeri. Svake godine organizira Brdske susrete, na kojima se studenti sociologije preko vikenda okupljaju na obližnjem zagrebačkom planinskom odmaralištu da bi s profesorima i kolegama raspravljali o relevantnim sociološkim temama i dobro se zabavili. Uz Brdske susrete svake se godine organizira i Noć Rudija Supeka, tematski okrugli stol i druženje koje se održava u nekom od klubova poput Močvare i KSFF-a, Kluba studenata Filozofskoga fakulteta.Klub Diskrepancija uspješno vodi interdisciplinarni studentski časopis za društvenohumanističketeme Diskrepancija. U devet dosada tiskanih brojeva objavljivani su stručni akademski tekstovi organizirani u rubrike: autorski radovi, prikazi, intervjui i prijevodi. Udruga je osnivač projekta Studentski pravobranitelj, koji se već razvio na nekoliko zagrebačkih fakulteta. Diskrepancija je vodila i projekt Europske udruge studenata sociologije ESSA.

Zaključna misao

U šezdeset godina postojanja Odsjek za sociologiju afirmirao se kao značajan dio znanstvenog i obrazovnog korpusa Filozofskoga fakulteta. Dinamičnost, kritičko promišljanje, inovativnost, tolerantnost i otvorenost za interdisciplinarnu suradnju u oblikovanju studijskih programa te visoka kvaliteta istraživanja strateška su opredjeljenja u ostvarenju vizije Odsjeka kao središnjega mjesta sociologijske edukacije u Hrvatskoj, prepoznatoga na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Jasminka Lažnjak

Napomena. Tekst je nastao na temelju pisanih materijala bivših i sadašnjih članova Odsjeka zasociologiju.