Zavod za hrvatsku povijest
Dugoročna tendencija stvaranja organizacijske podloge za hrvatsku historiografiju koja bi omogućila umrežavanje i povezivanja različitih postojećih institucija urodila je plodom kada je Savjet Sveučilišta u Zagrebu donio 12. veljače 1971. odluku o osnivanja Instituta za hrvatsku povijest. Bio je to vrhunac napora da se na modernim osnovama nastavi razvijati hrvatska historiografija. Isprva je Institut za hrvatsku povijest okupio velik broj povjesničara iz Zagreba i drugih hrvatskih središta. Prvi vršitelj dužnosti direktora bio je ugledni povjesničar Ljubo Boban, a predsjednik znanstvenoga vijeća Instituta Bogdan Krizman.
Kao samostalna znanstvena ustanova Institut za hrvatsku povijest djelovao je do 1974., pri čemu je prolazio kroz različite etape transformacije unutar Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987. ustalilo se novo ime – Zavod za hrvatsku povijest, i to kao dio Odsjeka za povijest.
Kasnije su u sklopu ustrojnih jedinica utemeljeni:
Centar za ekonomsku i socijalnu povijest
Centar za suvremenu hrvatsku povijest
Centar za komparativnohistorijske studije (od 2007. fakultetska ustrojbena jedinica)
Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti (jedini još djeluje unutar Zavoda).
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest
Krajem 1971. pokrenut je prvi broj povremene edicije Radovi Instituta za hrvatsku povijest (glavni urednik Ivan Kampuš). Časopis se kasnije nastavlja pod imenom Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. Do danas je izašlo više od 50 brojeva. Trenutačni urednik časopisa je doc. dr. sc. Filip Šimetin Šegvić.
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest danas je interdisciplinarni znanstveni časopis koji objavljuje znanstvene i stručne priloge s područja povijesnih i srodnih humanističkih znanosti, napose arheologije, povijesti umjetnosti, etnologije i antropologije.
Za digitalizirane brojeve Radova kao i za upute za autore vidi na stranicama časopisa na portalu Hrčak: https://hrcak.srce.hr/radovi-zhp
Monografije nastavnika Odsjeka
Profesori i znanstvenici s Odsjeka za povijest objavili su kroz povijest neke od najpoznatijih knjiga hrvatske historiografije. Novije monografije koje potpisuju trenutni nastavnici Odsjeka uključuju
Anušić, Nikola. U sjeni
Velikoga rata: Pandemija španjolske gripe 1918.–1919. u sjevernoj Hrvatskoj:
metodološki izazovi demografske analize. Zagreb: Srednja
Europa, 2015.
Galović,
Tomislav. Branko Fučić: okvir djela –
trenuci života. Malinska: Općina Malinska-Dubašnica, 2025.
Gračanin, Hrvoje. Južna Panonija u kasnoj antici i ranom
srednjovjekovlju: od konca 4. do konca 11. stoljeća. Zagreb:
Plejada, 2011.
Grisonic, Maja, Nikola Cesarik, David
Štrmelj i Inga Vilogorac Brčić. Calpurnia
and the Egyptian Deities in Caska on the Island of Pag.
Zagreb: FF Press, 2025.
Jakovina, Tvrtko. Budimir Lončar: od Preka do vrha svijeta.
Zaprešić: Fraktura, 2020.
Janković, Branimir. Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske
historiografije kasnog socijalizma. Zagreb: Srednja Europa,
2016.
Klasić, Hrvoje. Mika Špiljak: revolucionar i državnik.
Zagreb: Naklada Ljevak, 2019.
Kursar, Vjeran. Croatian Levantines in Ottoman Istanbul.
Istanbul: The Isis Press, 2021.
Ograjšek Gorenjak, Ida. Opasne iluzije: rodni stereotipi u međuratnoj
Jugoslaviji. Zagreb: Srednja Europa, 2014.
Petrić, Hrvoje. Nikola
VII. Zrinski Čakovečki: Snovi prekinuti u lovu. Čakovec:
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu; Zrinska garda Čakovec; Zrinski d.d., 2026.
Piccolomini, Enea Silvio. Pripovijest o dvoje zaljubljenih. Uredila,
komentirala i prevela Maja Tabak Demo. Zagreb: Latina et Graeca, 2022.
Previšić, Martin. Tito’s Gulag: A History of the Prison Island of
Goli Otok. Translated by Desmond Maurer and Johannah Maurer.
Stanford, CA: Stanford University Press, 2025.
Sikirić Assouline, Zvjezdana i Melita
Vukina. Hrvatsko pučko školstvo 19.
stoljeća i zagrebačka Sramotna knjiga. Zagreb: Školska knjiga;
FF Press, 2024.
Štefanec, Nataša. Država ili ne: ustroj Vojne krajine 1578. godine
i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici.
Zagreb: Srednja Europa, 2011.
Šute, Ivica. Kibici „Purgera”: fenomen „Građanski” i njegovi kibici: između
masovne zabave, strasti i svjetonazora u međuratnome Zagrebu.
Zagreb: FF press, 2022.
Tomašegović, Nikola. Moderno ili narodno? Modernistički pokret u
Hrvatskoj na prijelomu 19. i 20. stoljeća. Zagreb: Srednja
Europa, 2024.
Vedriš, Trpimir. Hagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv.
Krizogona u Zadru. Zagreb: Leykam International, 2019.
Zečević, Nada i Daniel Ziemann, ur. The Oxford Handbook of Medieval Central Europe.
Oxford: Oxford University Press, 2022.
