Preskoči na glavni sadržaj

Vrednovanje arhivskog gradiva

ISVU: 52653•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Studenti upoznaju načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva. Razvijaju sposobnost za analizu vrijednosti arhivskog gradiva kao informacijskog izvora, evidencije o poslovanju, načinu rada, funkcijama i djelatnosti organizacija i kao kulturnog dobra. Osposobljavaju se za vrednovanje i izlučivanje gradiva te za vođenje akvizicijske politike arhiva.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij. Razlozi nastanka i svojstva arhivskog gradiva. Pojam vrijednosti.
  2. Praksa i metodologije vrednovanja do sredine 20. stoljeća: Jenkinson i Cross Norton
  3. Schellenbergova teorija vrednovanja: primarna i sekundarna vrijednost, evidencijska i informacijska vrijednost.
  4. Dokumentacijske strategije i Minnesota metoda.
  5. Makrovrednovanje i funkcionalan pristup.
  6. Arhivi zajednica i vrednovanje, participativno i feminističko vrednovanje.
  7. Postmodernistički diskurs i vrednovanje. Postkolonijalno vrednovanje.
  8. Suvremene pogledi na definiranje vrijednosti gradiva i vrednovanje.
  9. Vrednovanje digitalnog gradiva.
  10. Vrednovanje kod stvaratelja.
  11. Odnos vrednovanja i akvizicije, vrednovanje gradiva u kontekstu razvoja arhiva.
  12. Budućnost vrednovanja?
  13. Koncepti arhiva u drugim disciplinama i domenama (filozofija, povijest, sociologija, teorija književnosti, popularna kultura...)
  14. Seminarski radovi.
  15. Sažetak kolegija.

Ishodi učenja

  1. Objasniti i tumačiti načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva
  2. Razumjeti osnovne metode analize vrijednosti arhivskog gradiva
  3. Razumijevati, tumačiti i koristiti arhivsko gradivo kao informacijski izvor
  4. Provoditi postupke izlučivanja arhivskoga gradiva
  5. Poznavati metode akvizicijske politike arhiva

Metode podučavanja

predavanja, seminar

Metode ocjenjivanja

ispit 60% seminar 30% zalaganje na nastavi 10%

Obavezna literatura

  1. Bernard Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 1977.
  2. Th. R. Schellenberg, Kriteriji vrijednosti arhivskoga gradiva i Metode izlučivanja spisa, u Moderni arhivi. Principi i tehnika rada, Beograd, 1968: 84-99, 118-157
  3. Barbara L. Craig, Archival Appraisal: Theory and Practice. München 2004.
  4. Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva (NN 105/2020)
  5. Richard Brown, Funkcionalno vrednovanje u Državnom arhivu Kanade, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 51-65.

Dopunska literatura

  1. Odabiranje arhivskog gradiva, u: Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca, Zagreb, HDA, 1994.
  2. Hans Booms, 'Uberlieferungsbildung: Keeping Archives as a Social and Political Activity. Archivaria 33, str. 25-33.
  3. Judit Elis (ur), Keeping Archives, 2. izd. 1993, str. 157-206.
  4. Jozo Ivanović, Vrednovanje elektroničkih zapisa, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 7 21.
  5. Terry Cook, Macroappraisal in Theory and Practice: Origin, Characteristics, and Implementation in Canada, 1950-2000, Archival Science 5:2-4 (2005), str. 101-161.
  6. Green, M. ”The surest proof”: a utalitarian approach to appraisal. Archivaria 45, 1998
  7. Duranti, L. The concept of appraisal and the archival theory. American Archivist 57, 1994.
  8. Boles, F.; Greene, M. Et tu Schellenberg? Thoughts on the dagger of American appraisal theory. American Archivist 59, 3, 1996: 298-310
  9. Caswell, M.; Cifor, M. From human rights to feminist ethics: radical empathy in the archives. Archivaria 81, 2016: 23-46
  10. Cox, R. J. No innocent deposits. Lanham, Maryland, Oxford: Scarecrow, 2004.
  11. Samuels, H. W. Who controls the past. American archivist 49, 2, 1986:109-124.
  12. Benedict, K. Invitation to a bondfire: reappraisal and deaccessioning of records as collection management tool in an archives – a reply to Leonard Rappaport. American Archivist 47,1, 1984.
  13. Caswell, M. On archival pluralism: what religious pluralism (and its critics) can teach us about archives. Archival science 13, 2013: 273-292
  14. Cox, R. J. The end of collecting: towards a new purpose for archival appraisal, Archival science 2, 2002.
  15. Cumming, K.; Picot, A. Reinventing appraisal. Archives and Manuscripts, 42, 2014: 133 - 145.
  16. Foscarini, F. Archival appraisal in four paradigms. In: MacNeil, H. & T. Eastwood, T. (eds.). Currents of archival thinking. Libraries Unlimited, 2017.
  17. Gilliland, A. J. Reconceptualizing records, the archive and archival roles and requirements in a networked society. Knygotyra, 63, 2014:17-34.
  18. Ham, G. Selecting and appraising archives and manuscripts. Chicago, Society of American Archivists, 1993.
  19. Ketelaar, E. Archivalisation and archiving. Archives & Manuscripts, 27(1), 1999: 54-61.
  20. Wisniewska-Drewniak, M. Archival appraisal in community archives. //: Wiśniewska-Drewniak, M.; K. Pepłowska, K. Urkunden, Archive, Kontexte, 2022:197-210.
  21. Yeo, G. Can we keep everything? The future of appraisal in a world of digital profusion. In: C. Brown. (ed.) Archival futures. London: Facet Publishing, 2018.
  22. Frost, Eldon. A weak link in the chain: records scheduling as a source of archival acquisition. Archivaria 33, 1991-92