Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u primijenjenu psihologiju

ISVU: 266296•2 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj predmeta je uvesti studente u glavna područja primijenjenih psihologija – psihologiju rada i organizacijsku psihologiju, kliničku i zdravstvenu psihologiju, psihologiju obrazovanja i školsku psihologiju te predškolsku psihologiju i psihologiju socijalne skrbi. Studenti će dobiti pregled radnih zadataka i uloga psihologa u ovim područjima rada kao i uvid u kompetencije potrebne za obavljanje posla u njima.

Sadržaj

  1. Psihologija rada: određenje, razvoj i područja primjene
  2. Psihologija osoblja: analiza posla, selekcija, procjena i razvoj zaposlenika
  3. Organizacijska psihologija: organizacijsko ponašanje, motivacija, vodstvo i dobrobit zaposlenika
  4. Psihologija radne aktivnosti i ergonomijska psihologija
  5. Klinička psihologija: definicija, razvoj i područja djelovanja
  6. Psihološka procjena i dijagnostika u kliničkoj psihologiji
  7. Rad, uloge i profesionalne kompetencije kliničkih psihologa
  8. Zdravstvena psihologija: područja rada i profesionalna praksa zdravstvenih psihologa
  9. Psihologija obrazovanja: definicija, ciljevi i područja primjene
  10. Školska psihologija: kontekst rada, uloge i profesionalne kompetencije
  11. Intervencijske i preventivne aktivnosti školskih psihologa
  12. Predškolska psihologija: područje djelovanja i profesionalne kompetencije psihologa
  13. Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te njihov utjecaj na razvoj djeteta
  14. Psiholog u sustavu socijalne skrbi: uloge, poslovi i profesionalne kompetencije
  15. Primijenjena psihologija u praksi: usporedba profesionalnih uloga, kompetencija i etičkih izazova u različitim područjima primijenjene psihologije

Ishodi učenja

  1. Definirati psihologiju rada i organizacijsku psihologiju.
  2. Opisati poslove, potrebne profesionalne kompetencije i ulogu psihologa u području psihologije rada i organizacijske psihologije.
  3. Definirati kliničku psihologiju i opisati osnovna područja njene primjene.
  4. Opisati poslove, potrebne profesionalne kompetencije i ulogu psihologa u području zdravstvene zaštite.
  5. Raspravljati o ulozi psihologije obrazovanja u unapređivanju odgojno-obrazovnog rada s ljudima različite dobi.
  6. Kritički prosuditi ključne prednosti i izazove te ograničenja i prepreke u radu školskog psihologa.
  7. Opisati poslove, potrebne profesionalne kompetencije i ulogu psihologa u području predškolske psihologije te njihov položaj u sustavu odgoja i obrazovanja.
  8. Opisati osnovna područja primjene psihologije u sustavu socijalne skrbi.

Metode podučavanja

Predavanja, samostalni zadaci.

Metode ocjenjivanja

Ocjenjivat će se esej i pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. King, A.L. (2008). The science of psychology: An appreciative view (Chapter 13 - Industrial and Organizational Psychology). McGraw-Hill Higher Education.
  2. Spector, P.E. (2008). Industrial and organizational psychology: Research and practice (5th edition). John Willey & Sons.
  3. Nietzel, M.T., Bernstein D.A., i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju. Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
  4. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The Handbook of School psychology (3rd ed.). Wiley. (poglavlja 3, 6, 7 i 8 – str. 56-77 i str. 137- 223)
  5. Belsky, J. (2006). Early child care and early child development: Major findings of the NICHD study of early child care. European Journal of Developmental Psychology, 3(1), 95-110.
  6. Clarke-Stewart, K. A., & Allhusen, V. D. (2002). Nonparental caregiving. In M. H. Bornstein (Ed.), Handbook of parenting: Being and becoming a parent (pp. 215–252). Lawrence Erlbaum Associates Publishers.
  7. Marshall, N. L. (2004). The quality of early child care and children's development. Current Directions in Psychological Science, 13(4), 165-168.
  8. Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D. i Sekulić Majurec, A. (2000). Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. UNICEF - Ured za Hrvatsku. (str. 31-61).

Dopunska literatura

  1. Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Educa.
  2. Bray, M. A., & Kehle, T. J. (Eds.). (2013). The Oxford handbook of school psychology. Oxford University Press.
  3. Essa, E. L., & Burnham, M. M. (2019). Introduction to early childhood education. Sage Publications.
  4. Haug-Schnabel, G. (1996). Agresivnost u dječjem vrtiću. EDUCA.
  5. Katz, G.L., McClellan, D.E. (1997). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. EDUCA.
  6. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Naklada Slap. (poglavlja 3 i 4).
  7. Starc, B., Čudina Obradović, M, Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Golden Marketing-Tehnička knjiga.
  8. Morrison, G. S. (2007). Early childhood education today. Kevin M. Davis.
  9. NICHD Early Child Care Research Network. (2007). Age of entry to kindergarten and children's academic achievement and socioemotional development. Early Education and Development, 18(2), 337-368.