Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u filozofiju

ISVU: 280537•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 60 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija »Uvod u filozofiju« upoznati studente s osnovama filozofije: uvjetima i razlozima nastanka filozofije, s njenom zadaćom i različitim tumačenjima njene zadaće, razvojem tijekom povijesti i obilježjima filozofijskih epoha, naročito u pogledu antičke, novovjekovne i suvremene epohe, temeljnim disciplinama filozofije i pripadnim pojmovima i središnjim problemima, te odnosom između filozofije, s jedne strane, i religije, politike, umjetnosti i znanosti, s druge strane. Predmetom se ne želi samo prenijeti uvodna znanja o filozofiji nego i razviti sposobnost filozofijskog mišljenja, postavljanja filozofijskog pitanja, proučavanja filozofijskih tekstova, a napose potaknuti na sustavno filozofiranje i približiti smisao studija filozofije. Uspješno polaganje predmeta daje studijske osnove za opće znanstveno-nastavne kompetencije predviđene studijskim programom i priprema studente za pohađanje sadržajno naprednih kolegija s viših godina.

Sadržaj

  1. Kulturno-povijesni uvjeti i osnovna zadaća filozofije.
  2. Filozofijsko poimanje zbilje.
  3. Raščlambe filozofije.
  4. Odnos filozofije i religije, politike, umjetnosti i znanosti.
  5. Izvorna i školska filozofija te sokratovska majeutika.
  6. Antičke odredbe filozofije i odlika filozofa.
  7. Odnos vrline i znanja.
  8. Unutarnja raščlanjenost duše čovjeka, sebespoznaja i umovanje.
  9. Najviše dobro i najviša mudrost.
  10. Descartesovo poimanje filozofijskog mišljenja i novovjekovni obrat u filozofiji.
  11. Filozofijsko temeljenje moderne znanosti od Descartesa do Kanta i Hegelovo poistovjećivanje filozofije s poviješću filozofije.
  12. Uspostava razlike između duhovnih i prirodnih znanosti.
  13. Kriza modernih znanosti i Husserlov odgovor.
  14. Filozofijski utemeljena znanost, nefilozofijska znanost, pseudoznanost.
  15. Pregled suvremene filozofije

Ishodi učenja

  1. Objasniti kulturno-povijesne uvjete filozofije.
  2. Prikazati i protumačiti osnovnu zadaću filozofije.
  3. Razložiti raščlambu filozofije na oblike, grane i područja.
  4. Navesti i razjasniti temeljne pojmove i probleme u filozofiji.
  5. Objasniti strukturu i ciljeve sokratskog dijaloga.
  6. Tumačiti antičko shvaćanje filozofije kao načina života.
  7. Prepoznati obilježja, sličnosti i razlike među antičkom, novovjekovnom i suvremenom epohom filozofije i znanosti.
  8. Prikazati i objasniti kartezijanski duh filozofije i krizu moderne znanosti.
  9. Opisati i analizirati Hegelovo poistovjećivanje filozofije s poviješću filozofije.
  10. Razlikovati nefilozofijske znanosti od filozofijski utemeljene znanosti te filozofiju od pseudoznanosti.

Metode podučavanja

Predavanja, samostalno rješavanje zadataka, seminarske aktivnosti.

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit.

Obavezna literatura

  1. Aristotel, Nikomahova etika, knj. X, prev. Tomislav Ladan, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992. (izbor poglavlja)
  2. Simon Blackburn, Poziv na misao, prev. Lada Jurica, AGM, Zagreb 2002. (izbor poglavlja).
  3. Anemari Piper, Misli sam, prev. Emina Peruničić, Akademska knjiga, Novi Sad 2007. (izbor poglavlja).
  4. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Istorija filozofije I-III, prev. Nikola M. Popović, Beograd 1978. (izbor poglavlja).
  5. Edmund Husserl, Kriza europskih znanosti i transcendentalna fenomenologija, prev. Ante Pažanin, Globus, Zagreb 1990. (izbor poglavlja).
  6. Platon, Država, prev. Martin Kuzmić, Naklada Jurčić, Zagreb 2009. (izbor poglavlja).
  7. Platon, Sofist, u: Platon, Protagora – Sofist, prev. Koloman Rac – Milivoj Sironić, Naprijed, Zagreb 1975. (izbor poglavlja).

Dopunska literatura

  1. Brano Bošnjak, Povijest filozofije: razvoj mišljenja u ideji cjeline, svesci 1, 2, 3, Školska knjiga, Zagreb 2019.
  2. Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike, Matica hrvatska 1999.
  3. Branko Despot, Uvodi u filozofiju Branka Despota, tom 1 (1981-1982), Demetra, Zagreb 2019.
  4. Dioegen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa, prev. Albin Vilhar, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd 1985.
  5. Vladimir Filipović (ur.), Filozofijski rječnik, treće izdanje, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1989.
  6. Etienne Gilson, Bitak i bit, preveo Daniel Bučan, Demetra, Zagreb 2010.
  7. Pierre Hadot, Duhovne vježbe i antička filozofija, Sandorf & Mizantrop, Zagreb 2015.
  8. Alois Halder, Filozofijski rječnik, prev. Ante Sesar, Naklada Jurčić, Zagreb 2002.
  9. Stipe Kutleša (ur.), Filozofski leksikon, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb 2012.
  10. Alan Robert Lacey, Rječnik filozofije, prev. Goran Vujasinović, KruZak, Zagreb 2006.
  11. Anto Mišić, Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split 2000.
  12. Danilo Pejović, Oproštaj od moderne. Heideggerovo razumijevanje novoga vijeka, Matica hrvatska, Dubrovnik 1993.
  13. Wilhelm Wundt, Uvod u filozofiju, prev. Ratimir Škunca, Demetra, Zagreb 2014. (izabrana poglavlja).
  14. Ivan Zelić, Vodič kroz filozofiju, Verbum, Split 2006. [drugo izdanje, 2017.].