Preskoči na glavni sadržaj

Umjetnost romanike

ISVU: 265789•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Seminar: 15 sati
  • Terenske vježbe: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij pruža pregled arhitekture, skulpture i slikarstva u Europi u vrijeme romanike. Ovo izuzetno značajno razdoblje europske umjetnosti pružilo je veliki broj spomenika pa je cilj kolegija sistematizirati umjetničku građu kako bi se studenti upoznali s najznačajnim spomenicima i problemima koje ova građa nosi. Kolegij će se baviti tehnikama građenja, stilskim osobinama i liturgijskim aspektima razvoja romaničke arhitekture na prostoru Europe. Govorit će se o prvom zajedničkom stilu građenja XI. – XIII. stoljeća tj. o općim pretpostavkama i specifičnim rješenjima od važnosti za njegovo formalno, funkcionalno i estetsko poimanje. Pratit će se promjene u tehnici i konstrukciji gradnje od bazilika s ravnim stropom do svodnih konstrukcija i složenih oblika hodočasničkih crkava te objasniti regionalne razlike. Romaničko razdoblje također svjedoči ponovnom rađanju monumentalne skulpture. Skulptura će se obraditi na primjerima francuske romanike (u pokrajinama Languedoc-Rousillon, Burgundija, Provansa i drugima), talijanskim spomenicima (u Veroni, Modeni, Bariju i drugdje) te kroz druge odabrane primjere i posebne teme kao što su, na primjer, drvena raspela ili skulptura u bronci. Romaničko slikarstvo će također obuhvatiti ponajprije Francusku, Italiju i Španjolsku i to kroz rukopisno i zidno slikarstvo. Kroz upoznavanje sa stilskim i tematskim rasponom arhitekture, skulpture i slikarstva razotkrit će se duhovni i povijesni okoliš europskog prostora tog vremena iz kojeg je umjetnik crpio ne samo stilske već i idejne poticaje. Tu se ponajprije očitava važnost gregorijanske reforme, prakse hodočašća, te uloga umjetnosti u borbi protiv hereze.

Sadržaj

  1. Počeci ranoromaničke arhitekture u Lombardiji i Kataloniji: majstori comacini.
  2. Romanički katedralni kompleksi u komunama doline rijeke Po i istočnog Jadrana.
  3. Transformacija ranokršćanske arhitekture: Rim i Toskana (Firenca/Pisa).
  4. Hodočasničke crkve na putu za Compostelu; križari i model Sv. Groba.
  5. Cluny III: benediktinska mreža i eksperimenti opata Huga.
  6. Normandija i Engleska: prema gotici (križno-rebrasti svod i dematerijalizacija ziđa).
  7. Kolokvij.
  8. Povratak skulpture monumentalnih razmjera, rana romanika (Saint Genis-des-Fontaines, Roussillon regija); skulptura u kontekstu samostana i skulptura u Languedoc regiji: Toulouse, Moissac, Souillac, Beaulieu-sur-Dordogne, crkva Saint Foy, Conques i tema Krista u slavi u romaničkoj skulpturi.
  9. Skulptura u Burgundiji: Vézeley, Autun, Cluny.
  10. Regionalne razlike: zapadna Francuska (Saintes, Aulney-de Saintonge, Poitiers) i umjetnost u službi borbe protiv hereze na jugu: Saint Gilles du Gard (Provansa); skulptura u Španjolskoj: Ripoli, Santo Domingo de Silos.
  11. Rukopisna umjetnost (francuski i anglo-normanski primjeri: Bury St. Edmunds Biblija, St. Albans psaltir), retorika moći i viteška klasa u Bayeux tapiseriji, tema apokalipse u romaničkom slikarstvu: Apokalipsa Beatusa iz Liébane.
  12. Romaničko zidno slikarstvo: Francuska: uvodne napomene i istočna Francuska (Saint-Chef-en Dauphiné, Auxerre, Berzé-la-Ville), zidno slikarstvo u središnjoj Francuskoj (Saint Savin), struktura naracije u zidnom slikarstvu središnje Francuske (Brinay, Chalivoy-Milon, Vicq), najznačajniji primjeri zidnog slikarstva u Španjolskoj (Tahull, León).
  13. Romanička skulptura u Italiji: Guglielmo (Modena), San Zeno u Veroni, Benedetto Antelami (Parma, Fidenza), Lucca, Bari; romaničko slikarstvo u Italiji (Civate, San Pietro al Monte, Rim S. Clemente, Monte Cassino i odjeci: Sant' Angelo in Formis; Anagni).
  14. Skulptura u drvetu i bronci: drvena raspela, vrata kelnske crkve sv. Marije, mozansko zlatarstvo.
  15. Zaključna razmatranja.

Ishodi učenja

  1. Razlikovati osnovne osobine stila romaničke umjetnosti u arhitekturi, kiparstvu i slikarstvu Europe.
  2. Prepoznati, imenovati i opisati najznačajnije spomenike romaničkog razdoblja, posebno u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj.
  3. Identificirati protagoniste i društveno-humanistički kontekst umjetnosti razdoblja romanike.
  4. Usporediti romaničku skulpturu iz raznih regija.

Metode podučavanja

Predavanja, seminari i vježbe (terenska nastava).

Metode ocjenjivanja

Kolokviji, pismeni ispit, obavezne četiri pismene zadaće.

Obavezna literatura

  1. Rolf Toman (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Konemann, 1997. (ili kasnija izdanja)
  2. Henry Luttikhuizen i Dorothy Verkerk, Snyder's Medieval Art, 2nd ed., Prentice Hall, 2006. (odabrana poglavlja - 13: Pilgrimage and Monasticism; 14: The Papacy and the Empire; 15: The Normandy and the Western France)
  3. Millard F. Hearn, Romanesque Sculpture: The Revival of Monumental Stone Sculpture in the Eleventh and Twelfth Centuries, Cornell Univ. Press, NY, 1981. (5. poglavlje: The Great Portals)

Dopunska literatura

  1. Xavier Barral i Altet, Protiv romanike? Esej o pronađenoj prošlosti, Zagreb, 2009.
  2. Marcia Kupfer, Romanesque Wall Painting in Central France: The Politics of Narrative, Yale University Press, 1993. (odabrana poglavlja)
  3. Otto Demus, Romanesque Wall Painting, New York, 1970, (1. poglavlje: Function, 2. poglavlje: Style; 6. poglavlje: France; str. 13-56, 95-108, 313-432).
  4. C. R. Dodwell, The Pictorial Arts of the West 800-1200, Yale University Press, 1993., str. 228-243.