Preskoči na glavni sadržaj

Teorija spoznaje

ISVU: 66427•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 60 sati

Nastavnici

Cilj

Stjecanje općeg, višedisciplinarno i analitički utemeljenog poznavanja povijesti problema i aktualnih sadržaja recentne epistemologije; razvoj sposobnosti za prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje resursa epistemologije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput logike, povijesti ideja, psihologije spoznaje, sociologije znanja, filozofije jezika, semiologije, psihoanalitičke teorije subjekta, kulturalnih studija i tsl.).

Sadržaj

  1. Pojam ‘teorija spoznaje’: odnos s tradicionalnim i novijim terminima (gnoseologija, epistemologija)
  2. Jezično polje termina ‘spoznaja’ i ‘znanje’, načini pitanja o znanju u filozofiji i izvan nje (2 sjednice)
  3. Pitanje historijskog početka epistemologije i njegova sistematska važnost; uloga i značenje skepticizma
  4. Standardne definicije epistemologije u anglosaksonskoj i evropskoj tradiciji i njihove opće pojmovne pretpostavke
  5. Nedefinirani ostatak epistemologije: izvorni habitus pitanja o znanju, mit o neznanju, mjesto subjekta i postulatorni karakter spoznaje (2 sjednice)
  6. Destrukcije epistemologije: teza o kraju epistemologije, suvremeni predstavnici i izvori krize (2 sjednice)
  7. Noviji projekti rekonstrukcije epistemologije u analitičkoj i kontinentalnoj tradiciji (2 sjednice)
  8. Kritika modela ogledala i pitanje jezične konstitucije znanja
  9. Historijsko-jezični zaokret u teorijama reprezentacije i njegove posljedice u suvremenim filozofijama jezika (2 sjednice)
  10. Semiotički materijalizam u teoriji perceptivne spoznaje (Platon, Locke, Hegel, Peirce)
  11. Suvremene epistemološke teorije: perceptivno znanje, pamćenje, svjedodžbeno znanje
  12. Odnos ‘inferencije’ i ‘indukcije’ u teoriji percepcije, njezin historijski izvor i posljedice za epistemologiju znanosti (2-3 sjednice)
  13. Pojam iskustva u suvremenim teorijama: pragmatizam, hermeneutika
  14. Epistemologija i psihoanaliza
  15. Moderne i suvremene epistemologije znanosti i analize ideologije

Ishodi učenja

  1. Prikazati i protumačiti glavna razdoblja povijesti filozofije, filozofijske pravce i najznačajnije filozofijsk na tematiku spoznaje i pojma znanja.
  2. Odgovarajuće koristiti epistemološku terminologiju u različitim granama filozofije.
  3. Ustanoviti sličnosti i razlike između različitih filozofijskih stajališta unutar iste filozofijske grane.
  4. Identificirati i aplicirati epistemološke modele u tumačenju znanstvenih teorija.
  5. Prepoznati i vrednovati temeljne pojmove i teorije drugih znanosti iz filozofijske perspektive.
  6. Identificirati temeljne kriterije za razlikovanje znanstvenog od ideološkog diskursa.

Metode podučavanja

predavanje; diskusija

Metode ocjenjivanja

usmeni ispit iz četiri tematska područja prema popisu literature; pismena obrada (najmanje) jednog tematskog područja.

Obavezna literatura

  1. Platon, Teetet, Zagreb: Naprijed 1985.
  2. John Locke, Ogled o ljudskom razumu, Zagreb: Naklada Breza, 2007.
  3. Immanuel Kant, Kritika čistog uma, Zagreb: Matica hrvatska, 1987.
  4. G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, Zagreb: Naprijed, 1987.

Dopunska literatura

  1. John Greco, Ernest Sosa ed. Epistemologija. Vodič u teorije znanja, Zagreb: Jesenski i Turk, 2004. (Hrvatsko izdanje s pogovorom i dodatnom bibliografijom priredio Borislav Mikulić)