Teorija književnosti: Antimodernizam i postmodernizam

Nastavnici

• David Šporerred. prof.dr. sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Uvodni pregled tema i literature
2. Pitanja metode i pojmovi
3. Doba revolucija, „dugo“ XIX. i „kratko“ XX. st.
4. Stari režim i revolucija
5. Romantični antikapitalizam
6. Iracionalizam
7. Konzervativna revolucija
8. Fašizam
9. Transgresija i „mlada desnica“
10. Strukturalizam i antihumanizam
11. Maj '68 i poststrukturalizam
12. „Mladokonzervativizam“ i postmodernizam
13. Kraj povijesti i „post“-stanje
14. Zaključna razmatranja
15. Pregled literature i ispitnih obaveza

Ishodi učenja

1. definirati ključne elemente književnoteorijske pojmovne i metodološke aparature
2. opisati povijesni razvoj teorije književnosti, navesti relevantne pravce i njihove predstavnike, te razlikovati njihove pojmove i metode
3. analizirati književne pojave u odnosu na srodne fenomene u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi, te razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura
4. čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem jednom svjetskom jeziku
5. procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Zoran Kravar, Antimodernizam, AGM, Zagreb, 2003. (Poglavlja I-IV.)
2. Zoran Kravar, Antimodernizam, AGM, Zagreb, 2003. (Poglavlja I-IV.)
3. Arno J. Mayer, The Furies. Violence and Terror in the French and Russian Revolutions, Princeton University Press, 2002. (II. i III. poglavlje)
4. Michael Löwy, „The Romantic and the Marxist Critique of Modern Civilization“, Theory and Society, vol. 16, br. 6, 1987.
5. Đerđ Lukač (György Lukács), Razaranje uma. Put iracionalizma od Šelinga do Hitlera, prev. Milan Damnjanović, Kultura, Beograd, 1966. (III. poglavlje)
6. Fritz Stern, The Politics of Cultural Despair. A Study in the Rise of Germanic Ideology, University of California Press, Berkeley, Los Angeles i London, 1974. (Zaključno poglavlje)
7. Zeev Sternhell, Mario Sznajder i Maia Asheri, The Birth of Fascist Ideology. From Cultural Rebellion to Political Revolution, prev. David Maisel, Princeton University Press, Princeton, 1994. (Uvod, I. poglavlje)
8. Richard Wolin, The Seduction of Unreason. The Intellectual Romance with Fascism from Nietzsche to Postmodernism, Princeton University Press, Princeton i Oxford, 2019. (II. dio, 4. i 5. poglavlje)
9. Perry Anderson, In the Tracks of Historical Materialism, Verso, London, 1983. (II. poglavlje)
10. Vincent Descombes, Le même et l'autre. Quarante-cinq ans de philosophie française (1933-1978), Minuit, Paris, 1979. (VI. poglavlje)
11. Jürgen Habermas, "Modernity versus Postmodernity", prev. Seyla Ben-Habib, New German Critique, br. 22, 1981.
12. Aijaz Ahmad, „Postcolonial Theory and the 'Post-' Condition“, Socialist Register 1997.

Dopunska literatura

1. Perry Anderson, The Origins of Postmodernity, Verso, London i New York, 1998.
2. Pierre Bourdieu, Politička ontologija Martina Heideggera, prev. Rade Kalanj, TIM press, Zagreb, 2022.
3. Victor Farías, Heidegger and Nazism, Temple University Press, Philadelphia, 1989.
4. Jürgen Habermas, Filozofski diskurs moderne. Dvanaest predavanja, prev. Igor Bošnjak, Globus, Zagreb, 1988.
5. David Harvey, The Condition of Postmodernity. An Enquiry into the Origins of Cultural Change, Blackwell Publishers, Oxford i Malden (Massachusetts), 1990.
6. Jeffrey Herf, „Reactionary Modernism. Some Ideological Origins of the Primacy of Politics in the Third Reich“, Theory and Society, br. 6, 1981.
7. Fredric Jameson, „Postmodernism, or The Cultural Logic of Late Capitalism“, New Left Review I/146, 1984.
8. J. G. Merquior, From Prague to Paris. A Critique of Structuralist and Post-structuralist Thought, Verso, London i New York, 1986.
9. Zeev Sternhell, Ni droite, ni gauche. L'idéologie fasciste en France, Fayard, Paris, 2000.