Preskoči na glavni sadržaj

Stručna praksa (EKA)

ISVU: 266192•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznati studente s djelovanjem ustanova, institucija i organizacija te s načinima na koje mogu stečena etnološka i kulturnoantropološka znanja, pristupe i vještine primijeniti pri praktičnom radu pod vodstvom mentora.

Sadržaj

  1. U dogovoru s predmetnim nastavnikom i relevantnim mentorom student se upoznaje sa zadacima koji su iz domene etnologa i kulturnog antropologa, te pod nadzorom mentora provodi svakodnevne poslove iz područja etnologije i kulturne antropologije. Tijekom jednog semestra studenti su dužni provesti 80 sati prakse na institucijama ili organizacijama po izboru. Praksa se može provesti u javnim, civilnim i privatnim institucijama ili organizacijama koje primjenjuju etnološka i kulturnoantropološka znanja, pristupe i vještine: muzeji, konzervatorski odjeli, znanstvene institucije, arhivi, privatne i civilne organizacije.

Ishodi učenja

  1. Opisati i kontekstualizirati djelatnosti institucije/organizacije na kojoj se obavlja stručna praksa
  2. Obrazložiti doprinos etnologa i kulturnih antropologa u radu institucije/organizacije
  3. Demonstrirati znanja i vještine stečene na studiju pri praktičnom radu u instituciji/organizaciji
  4. Oblikovati stručnu dokumentaciju pod vodstvom mentora

Metode podučavanja

interaktivna predavanje, rasprave, praktični rad

Metode ocjenjivanja

Obveze studenata: Redovito i aktivno sudjelovanje na vježbama, pisanje dnevnika prakse i izvještaja. Nakon izvršenja svih obaveza izdaje se potvrda o izvršenju prakse i dodjeljuju ECTS bodovi.

Obavezna literatura

  1. Etički kodeks Hrvatskog etnološkog društva. https://hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/o-nama/eticki-kodeks/

Dopunska literatura

  1. ANTOŠ, Zvjezdana i Ana MLINAR. 2004. Upute za čuvanje etnografskih zbirki. Zagreb, Hrvatsko etnološko društvo. https://hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/o-posebnim-izdanjima/izdanja/
  2. BABIĆ, Darko. 2009. „O muzeologiji, novoj muzeologiji i znanosti o baštini“. Ivi Maroeviću baštinici u spomen , ur. Žarka Vujić i Marko Špikić. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 43-60.
  3. BIŠKUPIĆ BAŠIĆ, Iris. 2014. Kako je nastala nova zbirka Etnografskog muzeja. Etnografska istraživanja 18/19: 129-146. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=197057
  4. Hrvatska enciklopedija, s. v. arhiv. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=3764
  5. IVANOVIĆ, Jozo. 2010. Priručnik iz arhivistike, prvi dio. Poglavlja: “Arhivsko gradivo” (15-22), “Arhivi i njihova djelatnost” (105-137). Zagreb: Hrvatski državni arhiv.
  6. KELEMEN, Petra i Tihana RUBIĆ. 2006. „Arhiv Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju“. Studia ethnologica Croatica, 18(1): 99-114. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=27077
  7. KOLANOVIĆ, Josip, ur. 2006. Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. 1. Poglavlje „Hrvatski državni arhiv (HDA)“: 1-9. Zagreb: Hrvatski državni arhiv.
  8. KUZMAN ŠLOGAR, Koraljka. 2019. Digitalni repozitorij Instituta za etnologiju i folkloristiku (DIEF). @rhivi, 5: 19- 19. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=343291
  9. LONČAR, Sanja. 2018. Razgovor s etnologinjom konzervatoricom Anom Mlinar. Etnološka tribina: godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, 48/41, 281-302.
  10. LONČAR, Sanja i Mirela RAVAS. 2022. Terenska nastava i stručna praksa studenata etnologije i kulturne antropologije u Karancu (Baranja) – prilika za izravan doživljaj lokalne kulture i učenje od stručnjaka konzervatora i nositelja baštine. Revija Đakovačkih vezova, 52: 44-50.
  11. MAROEVIĆ, Ivo. 2003. „Muzejska izložba - muzeološki izazov“. Informatica museologica, 34 No. 3-4, 13-18.
  12. MIKLOŠEVIĆ, Željka. 2015. „Muzejska izložba i stvaranje značenja“. Muzeologija, 52, 11-162.
  13. MILIČEVIĆ, Josip. 1980. Upute za čuvanje etnografske građe. Zagreb. Hrvatsko etnološko društvo.
  14. MIHALIĆ, Veljko. 2001. „Muzeji i arhivi: razlike, sličnosti i suradnja na primjeru donacija umjetničkih zbirki gradu Zagrebu“. Informatica museologica, vol. 32 (1-2): 108-11. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=207365
  15. PAVIĆ, Vladimira i Iza VALIDŽIJA: Od muzejskog predmeta do zaštićenoga kulturnog dobra (kako upisati muzejsku zbirku u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske). Etnografska istraživanja, 20: 10-11. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=225149
  16. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. https://min-kulture.gov.hr/propisi-543/zastita-i-ocuvanje-kulturnih-dobara-16237/16237
  17. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. https://min-kulture.gov.hr/propisi-543/zastita-i-ocuvanje-kulturnih-dobara-16237/16237
  18. ZLODI, Goran. 2015. “Od muzejske dokumentacije prema utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra: ključni standardi i načela“. Etnološka istraživanja, 20, 45-52.
  19. ZORIĆ, Vesna. 2015. Stručna obrada građe i registracija zbirki Etnografskog muzeja u Zagrebu. Etnografska istraživanja, 20: 53-59. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=225188
  20. Ostala dopunska literatura se određuje ovisno o ustanovi/organizaciji u kojoj student obavlja praksu.