Preskoči na glavni sadržaj

Status, rod i moć: plemstvo u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi srednjeg vijeka

ISVU: 280553•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kritičko razumijevanje srednjovjekovnog plemstva u regiji koja se nalazila u izravnoj interakciji sa hrvatskim povijesnim kontekstom, uvidom u raznolike teme koje definiraju plemstvo, njegove strukture, status i moć. Predavanja i seminari trebaju potaknuti kritičko razumijevanje tema i metodologija društvene povijesti u perspektivi regionalnih/transregionalnih studija Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe, te globalnog srednjovjekovlja.

Sadržaj

  1. Uvod: plemstvo Srednje i Jugoistočne Europe – ključni koncepti i terminologija, definiranje prostora i kronologije, primarni izvori
  2. Plemstvo Srednje i Jugoistočne Europe između srednjovjekovnog Istoka i Zapada: modeli
  3. Rod, baština, župa
  4. Feudalizacija
  5. (Samo-)Identifikacija, reprezentacija moći i politika sjećanja
  6. Plemstvo Prvog i Drugog Bugarskog Carstva (681-1396)
  7. Plemstvo u Ugarskoj, Vlaškoj i Moldaviji (c. 1000 – 1526)
  8. Plemstvo Srbije Nemanjića i Brankovića i plemstvo srednjovjekovne Bosne (1166-1463)
  9. Plemstvo Latinske Grčke i Mletačke Albanije (1204-1479)
  10. Utvrde, dvorovi, zemljišni posjedi
  11. Ratovanje, vojne hijerarhije i viteška kultura
  12. Plemstvo, crkva i samostanske patronaže
  13. Osmanska ekspanzija, propadanje magnatskog plemstva i legat srednjovjekovnog plemstva srednje i jugoistočne Europe
  14. Diskusije na odabrane teme – studentske prezentacije
  15. Diskusije na odabrane teme – studentske prezentacije

Ishodi učenja

  1. Po završetku jednopredmetnog nastavničkog studija povijesti studenti će: -steći temeljna znanja iz oblasti analiziranjem i interpretiranjem složenih odabranih povijesnih fenomena, procesa i struktura primjenjujući historijske koncepte prvog i drugog reda, te će moći artikulirati ključne spoznaje i rasprave o temama specifičnima za pojedina povijesna razdoblja.
  2. Po završetku jednopredmetnog nastavničkog studija povijesti studenti će: -razumijevati kompleksne prikaze srednjovjekovnog plemstva analizom kontekstualne i perspektivne uvjetovanosti različitih historiografskih interpretacija, uz pomoć teorijsko-metodoloških pristupa i paradigmi studirane oblasti. Također, studenti će biti sposobni analizirati raznovrsne studirane tematike u popularnom i neznanstvenom diskursu prema njihovoj historiografskoj utemeljenosti.
  3. Studenti dvopredmetnog nastavničkog studija povijesti steći će temeljna znanja iz oblasti analiziranjem i interpretiranjem složenih odabranih povijesnih fenomena, procesa i struktura primjenjujući historijske koncepte prvog i drugog reda. Također, oni će biti: - sposobni analizirati raznovrsne prikaze prošlosti u popularnom i neznanstvenom diskursu prema njihovoj historiografskoj utemeljenosti, te analizirati i procijeniti ulogu (nastave) povijesti u oblikovanju individualnih i kolektivnih identiteta, kulture sjećanja i kulturnog pamćenja i politika povijesti.
  4. Studenti dvopredmetnog nastavničkog studija povijesti steći će temeljna znanja iz oblasti analiziranjem i interpretiranjem složenih odabranih povijesnih fenomena, procesa i struktura primjenjujući historijske koncepte prvog i drugog reda. Također, oni će oblikovati različite vrste usmenih i pisanih stručnih radova, prilagođenih znanstvenoj i popularnoj publici uz odabir, kao i provoditi opsežnije istraživanje koje zahtijeva rad na hrvatskom i drugim jezicima.
  5. Studenti jednopredmetnog nenastavničkog studija povijesti steći će temeljna znanja o studiranoj temi analizirajući i interpretirajući širok dijapazon složenih povijesnih fenomena, procesa i struktura primjenjujući historijske koncepte prvog i drugog reda, i analizirajući i objašnjavajući složene povijesne strukture, fenomene i procese iz komparativne i transnacionalne perspektive u sinkroniji i dijakroniji
  6. Studenti jednopredmetnog nenastavničkog studija povijesti moći će razumijevati kompleksne naravi prikaza prošlosti putem analize kontekstualne i perspektivne uvjetovanosti različitih historiografskih interpretacija, koristeći se teorijsko-metodološkim pristupima i paradigmama u historijskoj znanosti i analiziranje raznovrsnih prikaza prošlosti (u medijima i neznanstvenom diskursu) s obzirom na njihovu historiografsku utemeljenost i razumijevanje prirode medija u kojem su predstavljeni, kao i analiziranje i procijenita uloge studirane teme u oblikovanju individualnih i kolektivnih identiteta, kulture sjećanja i kulturnog pamćenja te u politikama povijesti.
  7. Studenti dvopredmetnog nenastavničkog studija povijesti steći će temeljna znanja o studiranoj temi analizirajući i interpretirajući širok dijapazon složenih povijesnih fenomena, procesa i struktura primjenjujući historijske koncepte prvog i drugog reda.
  8. Studenti dvopredmetnog nenastavničkog studija povijesti moći će razumijevati kompleksne naravi prikaza prošlosti putem analize kontekstualne i perspektivne uvjetovanosti različitih historiografskih interpretacija, koristeći se teorijsko-metodološkim pristupima i paradigmama u historijskoj znanosti i analiziranje raznovrsnih prikaza prošlosti (u medijima i neznanstvenom diskursu) s obzirom na njihovu historiografsku utemeljenost i razumijevanje prirode medija u kojem su predstavljeni.

Metode podučavanja

Nastava se izvodi kroz predavanja i seminare koji kombiniraju izlaganja nastavnika i aktivno sudjelovanje studenata. Nastava uključuje vođene rasprave, kritičko čitanje i analizu primarnih i sekundarnih povijesnih izvora te upoznavanje s ključnim historiografskim raspravama o srednjovjekovnom plemstvu. Studenti rade na studijama slučaja iz prostora Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe, s naglaskom na komparativne i transregionalne pristupe. Kolegij također uključuje studentska izlaganja i strukturirane seminarske rasprave usmjerene na razvoj analitičkih, interpretativnih i komunikacijskih vještina u društvenoj i političkoj povijesti.

Metode ocjenjivanja

Ocjenjivanje obuhvaća formativne i sumativne komponente. Formativno vrednovanje provodi se kontinuirano tijekom nastave kroz aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama, kritički angažman u čitanju literature te usmene prezentacije uz povratne informacije nastavnika. Sumativno vrednovanje uključuje seminarski rad, njegovu usmenu prezentaciju te usmeni ispit.

Obavezna literatura

  1. Angold, Michael. The Byzantine Aristocracy: IX to XIII Centuries. Oxford: British Archaeological Reports, 1984.
  2. Female Patronage in Byantium and Beyond. Ur: y Lioba Theis, Margaret Mullett and Michael Grünbart, with Galina Fingarova and Matthew Savage. Wien: Böhlau, 2014. (odabrani fragmenti!)
  3. Fügedi, Erik. The Elefánthy: The Hungarian Nobleman and His Kindred. Ur.: Damir Karbić with a foreword by János Bak. Budapest: CEU Press, 1998.
  4. Haldon, John F. Warfare, State and Society in the Byzantine World, 565-1204. London: Routledge 2020 [First edition UCL Press, 1999].
  5. Kaaeuper, Richard W. Medieval Chivalry. Cambridge-New York: CUP, 2016.
  6. Lock, Peter. The Franks in the Aegean 1204-1500. London: Longman, 1995.
  7. Rady, Martyn. Nobility, Land and Service in Medieval Hungary. London: Pallgrave, 2000.

Dopunska literatura

  1. Bartusis, Marc. B. The Late Byantine Army: Arms and Society 1204-1453. Philadelphia : University of Pennsylvania Press, 1992.
  2. Herrin, Judith, and Guillaume Saint-Guillain. Identities and allegiances in the eastern Mediterranean after 1204. Farhnam: Ashgate, 2011.
  3. Hupchick, Dennis P. The Bulgarian-Byzantine wars for early-medieval hegemony: silver-lined skulls and blinded enemies. Cham: Palgrave Macmillan, 2017.
  4. Secular power and sacral authority in Medieval-Central Europe. Ur.: Kosana Jovanović i Suzana Miljan. Amsterdam: AUP, 2018.
  5. Kurtović, Esad. Veliki vojvoda Bosanski Sandalj Hranić Kosača. Sarajevo: Institut za istoriju, 2009.
  6. La noblesse dans les territorires Angevins a la fin du Moyen Âge. Ur.: Noël Coulet and Jean-Michel Matz. Paris: École française de Rome, 2000.
  7. Madgearu, Alexandru. The Asanids: the political and military history of the second Bulgarian Empire (1185-1280). Leiden – Boston: Brill, 2017.
  8. Šišić, Ferdo. Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350-1516). Samobor: A. G. Matoš, 2004 [pretisak izdanja iz 1902]
  9. Tallett, Frank and D. J. B. Trim. European Warfare 1350–1750. Cambridge: CUP, 2010.
  10. Zečević, Nada. The Tocco of the Greek Realm: Nobility, Power and Migration in Latin Greece. Belgrade–Pale: Makkart-UES, 2014.