Preskoči na glavni sadržaj

Statistika u psihologiji 2

ISVU: 266422•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Vježbe u praktikumu: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je da studenti mogu objasniti svrhu računa povezanosti među varijablama u psihologijskim istraživanjima te svrhu postojanja velikog broja koeficijenata korelacije; da mogu objasniti logiku analize varijance te prepoznati uvjete primjene adekvatnog modela analize varijance, te samostalno provesti postupak i adekvatno interpretirati dobivene rezultate; da mogu objasniti svrhu postojanja neparametrijskih statističkih postupaka, da ih mogu adekvatno primijeniti u statističkoj analizi te odgovarajuće interpretirati dobivene rezultate.

Sadržaj

  1. Jednosmjerna analiza varijance za nezavisne uzorke.
  2. Jednosmjerna analiza varijance za zavisne uzorke.
  3. Višesmjerna analiza varijance.
  4. Smisao računa povezanosti.
  5. Koeficijenti korelacije: Pearsonov r; Spearmanov rho; Fi-koeficijent; serijalna korelacija; koeficijenti korelacije koji se temelje na računu hi-kvadrat testa; koeficijent zakrivljene korelacije (eta); interklasna korelacija.
  6. Upotreba koeficijenta korelacije: koeficijent determinacije; predviđanje rezultata na temelju korelacije i standardna pogreška prognoze.
  7. Parcijalna korelacija.
  8. Multipla korelacija.
  9. Veličina učinka i snaga statističkog testa.
  10. Neparametrijski statistički testovi pri testiranju statističke značajnosti razlike.

Ishodi učenja

  1. Objasniti logiku računa povezanosti među varijablama te navesti razloge postojanja velikog broja različitih koeficijenata korelacije.
  2. Sukladno karakteristikama podataka izabrati primjereni koeficijent korelacije te adekvatno interpretirati dobivene ishode različitih statističkih postupaka računa povezanosti.
  3. Primijeniti račun povezanosti u predviđanju rezultate u jednoj varijabli na temelju poznavanja rezultata u drugoj varijabli.
  4. Objasniti logiku računa analize varijance pri testiranju nul-hipoteze i identificirati uvjete za primjenu pojedinog modela analize varijance.
  5. Izračunati te adekvatno interpretirati rezultate dobivene analizom varijance.
  6. Argumentirati uvjete primjene parametrijskih i neparametrijskih postupaka, te ih međusobno usporediti.
  7. Primijeniti procjenu statističke snage u nacrtu istraživanja.
  8. Analizirati prikupljene podatke većinom postupaka iz porodice neparametrijske statistike te primjereno interpretirati dobivene ishode.

Metode podučavanja

Predavanja i vježbe.

Metode ocjenjivanja

Pisani i usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzova statistika. Osnovne statističke metode za nematematičare. Naklada Slap.
  2. Kolesarić, V. i Petz. B. (2003). Statistički rječnik. Naklada Slap.

Dopunska literatura

  1. Aron, A. i Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology. Prentice Hall, Inc.
  2. Howell, D.C. (2010). Statistical Methods for Psychology. Cengage Learning.