Preskoči na glavni sadržaj

Sociologija vremena

ISVU: 198886•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Osnovni cilj kolegija je upoznavanje polaznika s temeljnim značenjem vremena kao jedne od najbitnih, ali i najnedefiniranijih kategorija klasične i suvremene sociologije. U konceptualizaciji predmeta polazi se od općih sociologijskih teorija i koncepata pojedinih autora (Durkheim, Halbwachs, Mead, Sorokin, Merton, Gurvitch, Elias, Luhmann, Giddens, Bauman, Zerubavel, Hassard), ali se kao centralna problemska točka uzima vrijeme kao neupitan i konstitutivni element svih ljudskih aktivnosti. Poseban je naglasak kolegija na vremenu kao društvenoj konstrukciji (kulturološka sagledavanja, društva usmjerena na prošlost, sadašnjost ili budućnost, upravljanje vremenom i odnosi moći), no i na konkretnim procesim planiranja i svjesnog kontroliranja vremena (time management).

Sadržaj

  1. Upoznavanje s obavezama, pregled rada na kolegiju, uvjeti ispita, plan rada, upoznavanje studenata s rasporedom i drugim aspektima realizacije kolegija.
  2. Uvodno predavanje – značaj fenomena vremena u sociologiji, osnovne kategorije i podjele - o osnovnim aspektima sociologije vremena, fizičko i socijalno vrijeme, astronomsko, dnevno, osobno, socijalno, itd.
  3. Tipovi socijalnog vremena; pregled koncepata o vremenu ključnih autora (Aristotel, Durkheim, Bergson, Mead, Sorokin, Merton, Gurvitch, Giddens, Adam, Hassard).
  4. Konceptualizacije vremena nekih suvremenih autora - A. Giddens i odnos vremena i prostora, R. Supek i temporalizacija urbanog prostora, M. Castells i D. Harvey i koncepti kompresije vremena i prostora te odnos vremena i prostora; Urry – paradigma mobilnosti.
  5. Socijalno planiranje i vremenska dimenzija.
  6. Time management, proces planiranja i kontrole vlastitog vremena, društveni rasporedi, struktura dnevnih rasporeda.
  7. Sinkronizacija i fleksibilnost, uloga sata i raspoređivanje vremena, lokalno i svjetsko vrijeme, nastanak vremenskih zona, odnos različitih društava prema vremenu.
  8. Vremenske metafore: nedostatak vremena, čekanje, „isteklo vrijeme“, „pritisak vremena“, otisak vremena, itd.
  9. Vrijeme i ekonomija, vrijeme i odnosi moći.
  10. Evaluacija kolegija.
  11. Studentske usmene prezentacije.
  12. Studentske usmene prezentacije.
  13. Studentske usmene prezentacije.
  14. Studentske usmene prezentacije.
  15. Studentske usmene prezentacije.

Ishodi učenja

  1. Objasniti vrijeme kao društveni fenomen.
  2. Protumačiti kako se vrijeme socijalno/društveno konstruira.
  3. Identificirati različite oblike vremena i njihovu važnost za društveni život.
  4. Koristiti stečena sociološka i sociologijska znanja o vremenu.
  5. Kritički tumačiti literaturu i materijale vezane za sociologiju vremena.

Metode podučavanja

Predavanja uz .ppt prezentacije, podcasti znanstvenika/ca, youtube isječci znanstvenog sadržaja bitnog za predmet, iščitavanje znanstvene literature

Metode ocjenjivanja

Aktivno sudjelovanje na nastavi (25% ocjene), usmene prezentacije studenata/ica (75% ocjene).

Obavezna literatura

  1. Čaldarović, O. (2009) "Sociologija vremena – pregled osnovnih ideja i koncepata", Socijalna ekologija 18 (3-4) : 215-237.
  2. Zerubavel, E. (1993) "Privatno i javno vrijeme", III. program Hrvatskog radija, br. 42/1993.
  3. Cifrić, I., Trako, T. (2010) "Društvo i okoliš u vremenskoj perspektivi: o sociologiji vremena i menadžmentu vremena“, Sociologija i prostor 48 (1):19-50.
  4. Giddens, A. (1991) Social Theory and Modern Sociology. Stanford University Press.

Dopunska literatura

  1. Adam, B. (1991) Time and Social Theory. Wiley.
  2. Giddens, A. (1990) The Consequences of Modernity. Stanford University Press.
  3. Hassard, J. (1990) The Sociology of Time. Springer.