Preskoči na glavni sadržaj

Sociologija migracija

ISVU: 51319•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Suvremene međunarodne migracije su sve više globalni društveno-prostorni fenomen koji utječe na brojne sociodemografske, ekonomske, etnokulturne, političke i ine preobrazbe u svijetu, te su kao takve bitna istraživačka tema i za domaću sociologiju. U okviru kolegija studenti se upoznaju s glavnim terminima, temama, teorijama te istraživačkim pravcima, metodama i pristupima iz šire shvaćenog interdisciplinarnog područja studija migracija, izbjeglištva, mobilnosti i transnacionalizma. Kroz predavanja studenti dobivaju teorijska znanja o povezanosti društvenih procesa s fenomenima migracije i mobilnosti, kao i uvide u povijesna, tradicionalna, ali i suvremena i recentna migracijska kretanja, pravce i trendove u globalnom, europskom i nacionalnom kontekstu. Predavanja i diskusije o tipologijama, periodizaciji, makrouzročnicima migracija i mobilnosti, te perspektivama istraživanja, nadopunjuju se konkretnim primjerima iz prakse u vidu seminarskih radova, prezentacije dokumentarnih video-materijala, gostujućeg predavanja, terenske nastave i studentske debate na odabranu temu. Važan fokus u kolegiju jest na prikazu i analizi proturječja i izazova suvremenih načina upravljanja migracijama u europskom kontekstu, kao i na razumijevanju i raščlambi suvremenih postmigracijskih procesa i izazova koje migracije donose suvremenim društvima. Uz to, kolegij obrađuje i aktualnu problematiku iseljavanja iz Hrvatske i njene posljedice, kao i teme transnacionalnih migrantskih i dijasporskih aktivnosti i mreža. Seminarski radovi će obuhvatiti teme poput prisilnih migracija, kriznih migracija, okolišnih migracija, internih migracija, feminizacije migracija, odnosa migracija i razvoja, migracijskih politika, integracijskih politika, i druge. Stoga je svrha seminara omogućiti dodatno produbljivanje teorijskih znanja i socioloških koncepata o migraciji i mobilnosti kroz obradu tradicionalnih ali i aktualnih empirijskih primjera globalnih i lokalnih migracijskih tokova i trendova, postmigracijskih procesa i fenomena, te drugih tema od posebnog interesa za razumijevanje kompleksnosti suvremenih društava i načina na koji ih migracije (pre)oblikuju.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje: migracije kao multi/interdisciplinarno područje istraživanja
  2. Pojam migracija (termini, koncepti, istraživački pristupi)
  3. Tipologije migracija i prostorne mobilnosti
  4. Periodizacija migracija (i pregled predmodernih migracija)
  5. Moderne međunarodne migracije: obim, pravci i modeli
  6. Pregled suvremenih globalnih migracijskih pravaca i trendova
  7. Tematski filmovi o tradicionalnim i suvremenim migracijama
  8. Europska migracijska politika: proturječja i izazovi
  9. Postmigracijski procesi i problematika integracije u društvima useljavanja
  10. Izbjegličke studije, raseljenost u svijetu i primjeri iz Hrvatske
  11. Terenska nastava: posjet organizaciji koja se bavi pravima migranata i izbjeglica
  12. Transnacionalizam, dijasporske i migrantske mreže
  13. Vanjske migracije iz Hrvatske, uzroci i posljedice iseljavanja
  14. Manjinski povratak. Migracijska politika Republike Hrvatske
  15. Završna diskusija i ponavljanje gradiva

Ishodi učenja

  1. prepoznati i kritički vrednovati ključne teze u znanstvenom tekstu
  2. napisati kratki prikaz ili jednostavan stručni tekst
  3. koristiti stručnu terminologiju u pisanju stručnih tekstova, stručnoj diskusiji itd
  4. komunicirati informacije, ideje, probleme i rješenja stručnjacima i laicima
  5. identificirati, opisati i kritički analizirati migracijske fenomene i procese
  6. usporediti različite teorijske perspektive u sociologiji i posebice sociologiji migracija
  7. interpretirati temeljnu metodologiju i rezultate različitih socioloških istraživanja
  8. interpretirati osnovne statističke i druge rezultate prikupljanja podataka
  9. koristiti strani jezik u stručnoj komunikaciji

Metode podučavanja

- predavanja uz power-point prezentacije; - korištenje on-line baza podataka; - korištenje audio-vizualnog dokumentarnog materijala; - gledanje i rasprava filmova s migracijskom problematikom; - čitanje i razgovor o knjigama s migracijskom tematikom; - komentiranje događaja i vijesti s migracijskom tematikom; - seminari temeljem literature o različitim aspektima migracijske problematike (svaki student obvezan je prezentirati seminarsku temu pred ostalim studentima); - rasprave o i povodom seminarskih tema;

Metode ocjenjivanja

- aktivnosti na seminaru i tijekom predavanja; - seminarske prezentacije; - reakcijski tekstovi - završni usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Mesić, Milan (2002) Međunarodne migracije - tokovi i teorije. Zagreb: FF Press i Societas
  2. Castles, Stephen; de Haas, Hein and Miller, Mark (2014). The Age of Migration: International Population Movements in the Modern World (5th ed). New York: Palgrave Macmillan (poglavlja: 2, 3, 9, 10, 12, 13).
  3. King, Russell; Black, Richard; Collyer, Michael; Fielding, Anthony and Skeldon, Ronald (2010). People on the Move: An Atlas of Human Migration. Berkeley, CA: University of California Press. (III. dio - str. 60-102.)

Dopunska literatura

  1. Brettell, Caroline i Hollifield, James (2015). “Introduction”. U: Caroline Brettell i James Hollifield Migration Theory: Talking Across Disciplines. (3rd ed). Routledge: New York. str. 1-36
  2. McNeill, William (1984). „Human Migration in Historical Perspective“, Population and Development Review, 10(1): 1-18.
  3. Faist, Thomas i Fauser, Margit (2011). The Migration–Development Nexus: Toward a Transnational Perspective. U: Thomas Faist, Margit Fauser i Peter Kivisto (ur.). The Migration–Development Nexus: A Transnational Perspective. New York: Palgrave Macmillan, str. 1-26.
  4. Khalid Koser (2007.) International Migration: A very Short Introduction, Oxford University Press. (poglavlje 3: „Migration and Globalization“, str. 28-40).
  5. Mesić, Milan i Župarić-Iljić, Drago (2014). Promjene u okolišu i ljudske migracije. Migracijske i etničke teme. 30 (3): 331-354.
  6. Zetter, Roger (2007). More Labels, Fewer Refugees: Remaking the Refugee Label in an Era of Globalization. Journal of Refugee Studies, 20(2): 172-192.
  7. Bagić, Dragan i Mesić, Milan (2008). Društveno-ekonomski uvjeti održivosti povratka – primjer srpskih povratnika u Hrvatsku. Revija za socijalnu politiku, 15(1): 23-38.
  8. Božić, Saša (2014.) Hrvatska migracijska politika: od skice prema strategiji. U: Vlado Puljiz, Josip Tica i Davorko Vidović, (ur.). Migracije i razvoj Hrvatske: Podloga za hrvatsku migracijsku strategiju. Zagreb: Hrvatska gospodarska komora, str. 285-300.