Preskoči na glavni sadržaj

Roman: teorija i povijest žanra

ISVU: 225504•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Studenti će dobiti povijesno-teorijski pregled romana kao najvažnijeg žanra pripovjedne proze, a prema Bahtinu, i žanra koji metonimijski predstavlja modernu književnost uopće. Studenti će prema vlastitim interesima izabrati četiri naslova, svaki iz, uvjetno rečeno, četiriju etapa razvoja romana, ne bi li na njima istražili osnovne poetičke značajke i prepoznali mijene koje je roman prošao u svojoj povijesti od antike do danas. Uz primarnu literaturu, koju ćemo podrobno analizirati na seminarima, na predavanjima ćemo raspravljati o odnosu romana i zbilje, romana i povijesti, o bliskim mu i srodnim žanrovima, teorijama nastanka romana i tumačenjima njegovih mijena te promjenama koje je roman doživio na oblikovnoj i sadržajnoj razini.

Sadržaj

  1. Teorije nastanka romana: ep i novela. Počeci romana.
  2. Grčki ljubavni roman i rimski pustolovni roman
  3. Viteški i pikarski roman
  4. Počeci psihološko-analitičkog romana u Engleskoj i Francuskoj u 17. stoljeću
  5. Dvorski galantni i građanski komični roman; sentimentalni roman
  6. Uspon modernog romana i disocijacija ukusa; Bildungsroman
  7. Povijesni roman i realistički roman
  8. Počeci modernističkog romana
  9. Moderni roman I
  10. Moderni roman II
  11. Postmodernizam i historiografska metafikcija
  12. Magični realizam
  13. Suvremeni roman i granice žanra
  14. Zaključna rasprava
  15. Ispit

Ishodi učenja

  1. Ilustrirati na odabranim primjerima romana glavne promjene u poetici žanra;
  2. Napisati pismeni rad u kojem će argumentirano smjestiti odabrani predložak u romanesknu tradiciju;
  3. Odabrati i prosuditi prikladan metodološki okvir za analizu književnog predloška;
  4. Objasniti odnos književnog predloška i njegova književno-povijesnoga konteksta.

Metode podučavanja

rasprava, frontalna nastava

Metode ocjenjivanja

pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Petronije, Satirikon
  2. Cervantes, Don Quijote
  3. Stendhal, Crveno i crno
  4. V. Woolf, Gospođa Dalloway
  5. J. Fowles, Ženska francuskog poručnika
  6. Lukács, Georg. 1963. „Epopeja i roman“, u: Teorija romana, Sarajevo: Veselin Masleša – Svjetlost, str. 44 – 54.
  7. Mihail Bahtin, “Ep i roman,” O romanu, prev. Aleksandar Badnjarević (Beograd: Nolit, 1989), 435-474.
  8. György Lukács, “Teorija romana,” Roman i povijesna zbilja, prir. Hotimir Burger i Vjekoslav Mikecin (Zagreb: Globus, 1986), 1-96.
  9. Auerbach, Erich. 2004. „Odisejev ožiljak“, u: Mimeza: prikaz zbilje u zapadnoeuropskoj književnosti, str. 17 – 37.
  10. Miller, David A. 2002. „Tajni subjekti, otvorene tajne“, u: Biti, Vladimir, Politika i etika pripovijedanja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
  11. M. Bahtin, Problemi poetike Dostojevskog, Beograd: Nolit
  12. Auerbach, Erich. 2004. „Smeđa čarapa“, u: Mimeza, Zagreb: Nakladni zavod Globus, str. 501-528.
  13. Kayser, Wolfgang. 1979. „Nastanak i kriza modernog romana“, u: Solar, Milivoj. Moderna teorija romana, Beograd: Nolit, str. 250 – 262.
  14. Deleuze, G.; Guattari, F. 2020. Kafka: u prilog minornoj književnosti, Zagreb, Matica hrvatska
  15. Linda Hutcheon, 1996. „Istoriografska metafikcija: razonoda prošlog vremena“, u: Poetika postmodernizma: istorija, teorija, fikcija, str. 178-207.
  16. Lucila-Inez Mena, “Ka teorijskoj formulaciji magijskog realizma,” pr. Marina Milović, Delo 24(1978)8/9: 60-72.
  17. Jaume Marti-Olivella, Jaume, “Borgesova pripovjedačka magija u: Sto godina samoće Gabriela Garcíje Márqueza,” pr. Damir Žugec, Umjetnost riječi 35(1991)2, 155-162.