Preskoči na glavni sadržaj

Povijest Osmanskog Carstva

ISVU: 265767•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Katedra za turkologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj predmeta je upoznati studente s povijesnim razvojem Osmanskog Carstva i osposobiti ih za kritičko promišljanje temeljnih problema osmanske povijesti. Nadalje, cilj je u studenata razviti smisao za produbljeno razumijevanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj turskog i hrvatskog naroda. Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad sa stručnom literaturom, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće primjerene pismene i usmene prezentacije.

Sadržaj

  1. Pojam Osmanskog Carstva, razvoj historiografije o Osmanskom Carstvu, osvrt na literaturu, središta istraživanja, značajni osmanisti, periodizacija osmanske povijesti, paradigme i diskursi kroz koje se proučava povijest Osmanskog Carstva
  2. Počeci osmanske države i uspon osmanske dinastije; razlozi nagle ekspanzije; način stupanja vladara na prijestolje; prvi osmanski vladari
  3. Od regionalne do svjetske sile; osvajanje Carigrada (vladavina i značaj Mehmeta II za osmansku povijest); osmanska vojska i način ratovanja
  4. Carstvo kao svjetska sila i islamski kalifat (Selim I, Sulejman I); državne strukture (organizacija vlasti i dvora, središnja i pokrajinska uprava); dolazak hrvatskih krajeva pod osmansku vlast
  5. Društvene i vjerske zajednice u Osmanskom Carstvu; politika vjerske tolerancije u povijesnoj perspektivi
  6. Urbani, gospodarski i demografski razvoj Carstva
  7. Kulturni život Carstva (pučka kultura i kultura elitnih slojeva; mistični redovi, obrazovanje, stanovanje i svakodnevica)
  8. Razdoblje vladavine žena, destabilizacija Carstva i kraj osmanskog ekspanzionizma nakon poraza pod Bečom 1683. godine; organizacija harema
  9. Carstvo u 18. stoljeću; političke, teritorijalne i geopolitičke promjene (gubitak položaja velike sile), ekonomski imperijalizam, osmanska diplomacija; prvi utjecaji sa zapada (Razdoblje tulipana), pojava ajana
  10. Carstvo u 19. stoljeću; pojava nacionalizama i unutrašnjih konflikata; stvaranje nacionalnih država na područjima pod osmanskom vlašću; političke promjene, Mladoosmanlije; donošenje Ustava 1876. godine
  11. Modernizacija Carstva (ekonomske i društvene promjene u periodu Tanzimata), Abdulhamid II
  12. Mladoturski pokret i revolucija – značaj i posljedice; Balkanski ratovi
  13. Carstvo u I. svjetskom ratu; ljudske katastrofe (Armensko pitanje)
  14. Kraj Carstva: pregled najvažnijih događaja između 1918. i 1923. godine (kraj I. svjetskog rata, mirovna konferencija u Versaillesu, uloga Mustafe Kemala, kraj sultanata i uspostava Republike Turske)
  15. Osmansko naslijeđe

Ishodi učenja

  1. Navoditi temeljnu faktografiju iz osmanske povijesti (događaje, činjenice, godine, ličnosti)
  2. Analizirati i argumentirano objasniti osnovne procese i fenomene osmanske povijesti.
  3. Argumentirano obrazložiti povijesnu ulogu Osmanskog Carstva u razvoju turskog i hrvatskog naroda
  4. Samostalno oblikovati i napisati kvalitetan seminarski rad
  5. Služiti se samostalno i kritički stručnom literaturom.
  6. Prepoznati, obrazložiti i analizirati osmansku baštinu u turskoj i hrvatskoj kulturi i povijesti.
  7. Suvereno ovladati i aktivno se služiti pojmovljem iz osmanske povijesti.

Metode podučavanja

Predavanja su oblikovana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao pregled najvažnijih događaja, procesa, fenomena, institucija i ličnosti iz osmanske društvene, političke, dinastičke i kulturne povijesti. Predavanja ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Usmena predavanja popraćena su Power Point prezentacijama i dostupnim audiovizualnim sredstvima (kraći dokumentarističko-filmski isječci, zemljovidi na internetu itd.) radi lakšeg usvajanja gradiva. Težište rada u seminaru je rad sa stručnom literaturom i izvorima. Svi studenti imaju obvezu napisati kvalitetan seminarski rad na zadanu ili izabranu temu, koji se prezentira uz diskusiju. Nastava se izvodi u 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno.

Metode ocjenjivanja

Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na seminaru. Student može dobiti potpis i ocjenu ako sakupi sve ECTS-bodove. ECTS bodovi se prikupljaju na sljedeći način: redoviti dolazak na nastavu 1,5 ECTS bod, izlaganje teme seminarskog rada 0,5 ECTS bod, pisanje seminarskog rada od 8 kartica teksta 1 ECTS bod, pismeni ispit (učenje 100 stranica težeg teksta stručne literature i 100 stranica lakšeg teksta stručne literature)1 bod. Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz ispita znanja te na osnovu ocjene rada u seminaru i aktivnosti na satu. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja pripremaju se na osnovu ispitne literature i nastavnikovih predavanja. Sastoje se od pitanja iz faktografije i pojmovlja (test znanja) te jednog esejističkog pitanja. Uspjeh na ispitu znanja čini 50% ukupne ocjene (25% test znanja, 25% esejističko pitanje), ocjena seminarskog rada i izlaganja čini 40% ukupne ocjene, a aktivnost na satu 10% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu sljedećih pokazatelja: pravilna upotreba bilježaka, ispravno citiranje, korištenje relevantne historiografske literature, sadržaj rada, snalaženje u temi (koncepcija, argumentacija, problematizacija, donošenje utemeljenih i na literaturi potkrijepljenih zaključaka). Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.

Obavezna literatura

  1. Inalcik, Halil. Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600. Zagreb. 2002. (izabrana poglavlja)
  2. Matuz, Josef. Osmansko Carstvo. Zagreb. 1992. (izabrana poglavlja)

Dopunska literatura

  1. Faroqhi, Suraiya. Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevica u Osmanskom Carstvu. Zagreb, 2009.
  2. Faroqhi, S. – McGown, B. – Quatert, D. – Pamuk, Ş. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume two: 1600-1914. Cambridge. 1999/2000
  3. Finkel, Caroline. Osman’s Dream. The Story of the Ottoman Empire 1300-1923. London. 2005
  4. Goffman, Daniel. The Ottoman Empire and Early Modern Europe. Cambridge. 2002.
  5. Ihsanoglu, Ekmeleddin (edt.). History of the Ottoman State, Society and Civilisation. Vol. 1, 2. Istanbul, 2002.
  6. Inalcik, Halil. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume one: 1300-1600. Cambridge. 1999.
  7. Mantran, Robert. Istorija Osmanskog Carstva. Beograd. 2002.
  8. McCarthy, Justin. The Ottoman Turks: an Introductory History to 1923. London-New York. 1997.
  9. McCarthy, Justin. The Ottoman Peoples and the End of Empire. New York. 2001
  10. Murphey, Roads. Ottoman Warfare 1500-1700. Cambridge, 1989.
  11. Shaw, Stanford J. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. Cambridge. 1976
  12. Quataert, Donald. The Ottoman Empire, 1700-1922. Cambridge. 2000.
  13. Cicek, Kemal (edt.). The Great Ottoman-Turkish civilization. Ankara. 2000.
  14. Moačanin, Nenad. Turska Hrvatska, Zagreb, 1999.
  15. Hrvatska i Turska. Povijesno-kulturni pregled. Ur: K. Jurčević – O.Ramljak – Z. Hasanbegović. Zagreb, 2016.
  16. Ottoman Civilization. Vol. 1 i 2. Ur. Halil Inalcik - Gunsel Renda. T.C. Kultur ve Turizm Bakanligi, 2004.