Preskoči na glavni sadržaj

Poetike i politike novije hrvatske književnosti

ISVU: 265866•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznavanje studenata s pojmovima književnih poetika i književnih politika novije hrvatske književnosti. Stjecanje temeljnih znanja o poetikama i politikama raznorodnih razdoblja novije hrvatske književnosti od romantizma do postmodernizma.

Sadržaj

  1. Uvod, osvrt na sadržaj kolegija, upoznavanje s metodama rada i podjela obaveza.
  2. Što su književne poetike? Povijesna perspektiva i recentno stanje. Lubomir Doležel.
  3. Što su književne politike? Povijesna perspektiva i recentno stanje. Jacques Rancière.
  4. Poetika i politika hrvatskog romantizma. Književnost i nacija. Ilirizam.
  5. Poetika i politika hrvatskog realizma. Čemu služi mimetizam? Književnost u službi oblikovanja građanskog društva. Šenoa, V. Novak.
  6. Poetika i politika hrvatskog modernizma. Čistoća estetske vrijednosti kao simptom tjeskobe građanskog društva. Matoš, Vidrić, Vojnović, Nazor, Šimunović.
  7. Poetika i politika hrvatske avangarde. Književnost kao otpor stabilnim sustavima značenja. Kamov, Šimić, Ujević, Krleža.
  8. Kolokvij.
  9. Književne poetike i politike od 30-ih godina 20. stoljeća do početka 50-ih. Poetika socrealizma i sukob na književnoj ljevici.
  10. Poetike i politike poslijeratne lirike. Metafora i ironija i oblikovanje dekadentne subjektivnosti. Krugovaši, razlogaši. Mihalić, Slamnig, Dragojević, Petrasov Marović.
  11. Poetike i politike poslijeratne drame. Identiteti kao maske i kritika ideologija. Marinković, Brešan.
  12. Poetika i politika egzistencijalističke proze. Jezik apsurda, bezneđa i groteske kao strategije bunta. Marinković, S. Novak, Šoljan.
  13. Poetika i politika postmodernizma 1. Reprezentacija kao politika. Postmodernizam kao kolaboracijska kritika. Ugrešić.
  14. Poetika i politika postmodernizma 2. Granice i transgresije. Postmodernizam i pitanje razgraničenja. Slamnig, kvorumaška generacija.
  15. Zaključak, rekapitulacija stečenih znanja i njihova procjena.

Ishodi učenja

  1. Tumačiti i uspoređivati različite tipove književnih tekstova unutar žanrovskog sustava i njihova tematsko-motivska, strukturna i kompozicijska obilježja.
  2. Interpretirati različite tipove književnih tekstova iz korpusa novije hrvatske književnosti s obzirom na različite teorijske, poetičke i kritičke pristupe i periodizacijske modele.
  3. Raspravljati o suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi iz područja vlastite struke i njezinih veza s drugim humanističkim znanostima.
  4. Povezati književne sadržaje s ostalim srodnim umjetničkim i kulturnim sadržajima na sinkronijskoj i dijakronijskoj razini.

Metode podučavanja

Pomno čitanje teksta, njegova interpretacija uz pomoć različitih teorijskih i metodoloških alata te pristupa: strukturalističke, poststrukturalističke, psihoanalitičke, fenomenološke kritike, teorije čitateljeva odgovora, teorije performativa, stilistike, estetike, naratologije, teorije lirike, dramaturgije.

Metode ocjenjivanja

Usmeni i pismeni ispiti te seminarski rad.

Obavezna literatura

  1. Lubomir Doležel: Poetike zapada
  2. Jacques Rancière: Politika književnosti
  3. Jacques Rancière: The Politics of Aesthetics: The Distribution of the Sensible
  4. Linda Hutcheon: The Politics of Postmodernism
  5. Olitika i etika pripovijedanja. Ur. Vladimir Biti

Dopunska literatura

  1. Jacques Lacan: Between Psychoanalysis and Politics. Ur. Samo Tomšič, Andreja Zevnik.
  2. The Politics of Deconstruction. Ur. Martin Mcquillan