Opća povijest književnosti: Romantička proza

Nastavnici

• Slaven Jurićizv. prof.dr. sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. I: Uvodna razmatranja i komentar ponuđene literature. Početni pregled romantičke proze.
2. Nastavak uvodnih razmatranja. Osnove romantičke poetike. Romantizam, klasicizam i prosvjetiteljstvo. Imaginacija i razum.
3. Novo shvaćanje književnoga žanra; žanrovski sustav romantizma.
4. Romantički manifesti. Esej i fragment. Odabrani primjeri. Wordsworth, Shelley, Novalis, F. Schlegel, Hugo.
5. Pjesnička proza – Novalis i Bertrand. Odnos prema romantičkoj lirici u stihu.
6. Umjetnička bajka. „Naivno i sentimentalno“, dijakronija i sinkronija u romantičkoj poetici.
7. Metatekstualnost i miješanje žanrova u umjetničkoj bajci. Hoffmann, Princeza Brambilla.
8. Ispovjedno i autobiografsko u romantičkoj prozi. Rousseauov utjecaj. Ispovijesti.
9. Romantizam i fantastično. Oniričko i jezovito u romantičkoj prozi. Hoffmann, Nerval, Puškin, Poe, Eichendorf.
10. Karakter u romantičkoj prozi. Temeljni modeli.
11. Pripovjedač u romantičkoj prozi. Temeljni modeli.
12. Povijesni roman u romantizmu. Nastanak žanra.
13. Povijesni roman. Analiza Manzonijevih Zaručnika.
14. Romantičko viđenje povijesti. Novalisova Europa ili kršćansko jedinstvo. Progresivno i konzervativno u romantičkim poetikama.
15. Zaključna razmatranja i evaluacija.

Ishodi učenja

1. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
2. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
3. prepoznati i opisati relevantna obilježja pojedinih razdoblja povijesti hrvatske književnosti, kao i njihove reprezentativne književne tekstove, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst
4. analizirati književne pojave u odnosu na srodne fenomene u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi, te razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. 1. A. Flaker, Stilske formacije, Zagreb, 1986. str. 11-48. i 105-129.
2. V. Žmegač, Povijesna poetika romana, Zagreb, 1987. str. 82-133.
3. Povijest književnih teorija (prir. M. Beker), Zagreb, 1979. str. 209-332.
4. M. Bobinac, Uvod u romantizam, Zagreb 2011.
5. Tzvetan Todorov, Uvod u fantastičnu književnost, Paris, 1970. (Beograd, 1987).
6. Romantizam i pitanja modernoga subjekta, ur. J. Užarević, Zagreb, 2008. (tekstovi V. Žmegača, T. Peruško, I. Peruško, R. Lachmann).
7. D. Duda, Priča i putovanje, Zagreb, 1998

Dopunska literatura

1. 1. C. Guillén, Književnost kao sistem, Beograd, 1981. str. 372-420.
2. René Wellek, Concepts of criticism, New Haven & London, 1963. str. 128-221.
3. L. R. Furst, Romanticism in Perspective, New York, 1969.
4. Romanticism, ed. by J. B. Halsted, New York, 1969.
5. A. Day, Romanticism, London, 1996.
6. Lessons of Romanticism, ed. by Th. Pfau & R. F. Gleckner, Durham & London, 1998.
7. M. H. Abrams, The Mirror and the Lamp, London, Oxford, New York, 1953. (uvod)
8. P. de Man, The Rhetoric of Romanticism, New York, 1984. str. 1-19.
9. Romantic Prose Fiction, ur. G. Gillespie, M. Engel i B. Dieterle, Amsterdam Philadelphia 2007.
10. 10. György Lukács, Roman i povijesna zbilja, Zagreb, 1986. str. 67-89 i 155-194.
11. 11. P. W. Wührl, Das deutsche Kunstmärchen, Geschichte, Botschaft und Erzählstruktur, Heidelberg, 1984.
12. A. Zlatar, Autobiografska proza XIX. stoljeća: slučaj Dragojle Jarnević u: Komparativna povijest hrvatske književnosti, Split, 1999.
13. F. C. Beiser, The Romantic Imperative, The Concept of Early German Romanticism, Cambridge Mass & London, 2003.
14. Povijest svjetske književnosti knj. 3-7, ur. S. Petrović et al... Zagreb, 1974-1982.
15. Geschichte der deutschen Literatur. Vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. Band I/1,2, Weinheim, 1996. str. 92-178.