Preskoči na glavni sadržaj

Ontologija

ISVU: 280527•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 60 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim pitanjima filozofije i povijesnim razvojem ontologije kao filozofske discipline te ih potaknuti na promišljanje i kritički pristup ontologiji putem čitanja, analize, interpretacije i usporedbe klasičnih djela iz povijesti filozofije / ontologije.

Sadržaj

  1. Kratak prethodni pregled ontologije kao discipline s naglaskom na klasicima iz povijesti filozofije i njihovim djelima; upoznavanje s obvezama studenata, načinom rada i referentnom literaturom u kolegiju
  2. Pred-filozofijsko mišljenje mita i početci filozofiranja u arhajskih Grka, takozvanih Predsokratovaca
  3. Heraklit: prvi filozof
  4. Parmenid: "tvorac ontologije"
  5. Platon 1: zasnivanje metafizike
  6. Platon 2: ideje i ideja dobra
  7. Aristotel 1: Metafizika, knjige Alpha i Gamma
  8. Aristotel 2: Metafizika, knjiga Lambda
  9. Toma Akvinski: ontologija u skolastici
  10. Descartes: subjekt, radikalna sumnja Spinoza: supstancija, atributi, modusi
  11. Leibniz: monade i monadologija Kant: transcendentalna filozofija
  12. Hegel: Znanost logike
  13. Schelling: sistem transcendentalnog idealizma
  14. Nietzsche: filozofija bivanja i kritika metafizike
  15. Heidegger: Bitak i vrijeme Završne opaske i diskusija

Ishodi učenja

  1. Opisati izvore i djela, metode i pristupe u ontologiji
  2. Opisati doprinos ontologiji od strane takozvanih predsokratovaca, Heraklita i Parmenida
  3. Opisati Platonov i Aristotelov doprinos ontologiji
  4. Opisati razumijevanje ontoloških pitanja i problema kod drugih klasičnih filozofa
  5. Izložiti postojeće kritike metafizike

Metode podučavanja

Predavanja, konzultacije, samostalni zadaci

Metode ocjenjivanja

Evaluacija prisutnosti na nastavi i usmeni ispit

Obavezna literatura

  1. Heraklit (odabrani fragmenti, preveo I. Mikecin), u: I. Mikecin, Heraklit. Zagreb: Matica hrvatska, 2013., str. 231-325.
  2. Parmenid (odabrani fragmenti, preveo I.Mikecin), u: I. Mikecin, Parmenid. Zagreb: Matica hrvatska, 2018., str. 156-198.
  3. Platon, Fedon (odabrani dio dijaloga, preveo D. Barbarić), u: D. Barbarić (ur.), Hrestomatija filozofije, sv. 1: Grčka filozofija. Zagreb: Školska knjiga, 1995., str. 117-124.
  4. Platon, Politeja (odabrani dio dijaloga, preveo D. Barbarić), u: D. Barbarić, Ideja dobra. Platonova Politeja VI i VII. Prijevod s filološkim i filozofskim komentarom. Zagreb: Demetra, 1995., str. 83-117.
  5. Aristotel, Metafizika (odabrani dijelovi knjiga Alpha, Gamma, Lambda, preveli T. Ladan; D. Barbarić), u: Aristotel, Metafizika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992., str. 1-7 (Alpha); 59-64 (Gamma); D. Barbarić (ur.), Hrestomatija filozofije, sv. 1: Grčka filozofija. Zagreb: Školska knjiga, 1995., str. 259-270 (Lambda).
  6. Toma Akvinski, O biću i biti (odabrani dijelovi tekstova, preveo T. Vereš), u: S. Kušar (ur.), Hrestomatija filozofije, sv. 2: Srednjovjekovna filozofija, Zagreb: Školska knjiga, 1996., str. 460-502.
  7. Rene Descartes, Razmišljanja o prvoj filozofiji - Metafizičke meditacije (odabrani dijelovi knjige, preveo T. Ladan). Zagreb: Demetra, 1993.
  8. Baruch de Spinoza, Etika: dokazana geometrijskim redom (odabrani dio knjige, preveo O. Žunec), u: Benedikt de Spinoza, Etika: dokazana geometrijskim redom. Zagreb: Demetra, 2000., str. 5-63.
  9. Gottfried Wilhelm Leibniz, Monadologija (odabrani dijelovi knjige, preveo D. Barbarić), u: D. Barbarić, Živo ogledalo beskonačnog. Leibnizova Monadologija. Zagreb: Demetra, 1999.
  10. Immanuel Kant, Kritika čistog uma (odabrani dijelovi knjige, preveo V. Sonnenfeld), u: I. Kant, Kritika čistoga uma. Zagreb: Matica hrvatska, 1984., str. 7-65.
  11. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Znanost logike (odabrani dio knjige, preveo D. Barbarić), u: D. Barbarić (ur.), Hrestomatija filozofije, sv. 6: Filozofija njemačkog idealizma. Zagreb: Školska knjiga, 1998., str. 403-436.
  12. Friedrich Wilhelm Joseph Schelling, Prikaz mojega sistema filozofije (odabrani dio knjige, preveo B. Despot), u: F. W. J. Schelling, O bitstvu slobode. Zagreb: CKD, 1985., str. 71-103.
  13. Friedrich Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra (odabrani dijelovi knjige, preveo M. Kopić), u: F. Nietzsche, Tako govoraše Zaratustra. Dubrovnik: Društvo dubrovačkih pisaca, 2018., str. 11-31; 179-184; 189-192.
  14. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme (odabrani dio knjige, preveo H. Šarinić), u: M. Heidegger, Bitak i vrijeme. Zagreb: Naprijed, 1985., str. 1-70.

Dopunska literatura

  1. D. Barbarić, Ideja dobra. Platonova Politeja VI i VII. Prijevod s filološkim i filozofskim komentarom. Zagreb: Demetra, 1995.
  2. D. Barbarić, Veliki prsten bivanja. Uvod u Nietzscheovu misao, Zagreb: Matica hrvatska, 2014.
  3. M. Cipra, Metamorfoze metafizike. Zagreb: Matica hrvatska, 1999.
  4. M. Cipra, Temelji ontologije. Zagreb: Matica hrvatska, 2003.
  5. B. Despot, Filozofija kao sistem? Zagreb: HFD, 1999.
  6. B. Despot, Vidokrug apsoluta. Prilog indiskutabilnoj diagnostici nihilizma. Zagreb: Demetra, 2008.
  7. E. Fink, Nietzscheova filozofija. Preveo B. Despot. Zagreb: CKD, 1981.
  8. I. Mikecin, Heraklit. Zagreb: Matica hrvatska, 2013.
  9. I. Mikecin, Parmenid. Zagreb: Matica hrvatska, 2018.
  10. B. Podrug, Platonov Simpozij: Eros kao počelo filozofije. Zagreb: Demetra, 2016.
  11. B. Podrug, Filozofija bivanja: ogledi o Nietzscheu. Zagreb: Naklada Breza, 2021.
  12. V. Sutlić, Kako čitati Heideggera: uvod u problematsku razinu “Sein und Zeit”-a i okolnih spisa. Zagreb: August Cesarec, 1989.
  13. V. Sutlić, Bit i suvremenost. Sarajevo: Veselin Masleša, 1972.
  14. P. Šegedin, Volja za moć i problem istine. Zagreb: Demetra, 2007.
  15. P. Šegedin, Pojam uma u Platona. Zagreb: Matica hrvatska, 2012.
  16. F. Zore, Početak i smisao metafizičkih pitanja, Demetra, Zagreb 2006.
  17. O. Žunec, Mimesis. Grčko iskustvo svijeta i umjetnosti do Platona. Zagreb: Latina et Graeca, 1988.