Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
ISVU: 283456•3 ECTS•Zimski i ljetni semestar
Osnovne informacije
- Organizacijska jedinica
- Odsjek za kroatistiku
- Satnica
- Seminar: 8 sati
Nastavnici
Cilj
Cilj je studentima ponuditi uvid u komparativnu analizu hrvatskoga romana 1960-ih i 1970-ih, prije svega romana Antuna Šoljana, Slobodana Novaka i Ivana Slamniga, kao pretpostavke za proradu teorijskih i kritičkih relacija naracije i memorije u 20. stoljeću.
Sadržaj
- Uvod 1: naracija i memorija u književnoj i kritičkoj teoriji.
- Uvod 2: naracija i memorija u književnoj i kritičkoj teoriji.
- Uvod 3: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih - kulturna, politička i intelektualna povijest.
- Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan (komparativna analiza 1)
- Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan (komparativna analiza 2)
- Ivan Slamnig: Bolja polovica hrabrosti (komparativna analiza 1)
- Ivan Slamnig: Bolja polovica hrabrosti (komparativna analiza 2)
- Antun Šoljan: Kratki izlet (komparativna analiza 1)
- Antun Šoljan: Kratki izlet (komparativna analiza 2)
- Miroslav Krleža: Zastave (komparativna analiza 1)
- Miroslav Krleža: Zastave (komparativna analiza 2)
- Miroslav Krleža: Zastave (komparativna analiza 3)
- Zaključna diskusija.
- Konzultacije o stanju istraživanja.
- Evaluacija.
Ishodi učenja
- Integrirati spoznaje o hrvatskom romanu u odnosu na povijesni kontekst, posebno 19. i 20. stoljeća.
- Pismeno oblikovati cjelokupno istraživanje (svrha istraživanja s jasno oblikovanim argumentom, analiza korpusa i rezultati u skladu s argumentom, zaključak istraživanja) u skladu sa standardima akademskoga pisma.
- Procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak formalnog ili samostalnog istraživanja.
- Usporediti i kritički prosuđivati o hrvatskim i globalnim književnim i društvenim pojavnostima.
Metode podučavanja
Dijalog studenata s nastavnikom i zajednička analiza materijala.
Metode ocjenjivanja
Konačnu ocjenu sačinjava uspjeh iz pismenog rada na kraju semestra (70% konačne ocjene), te aktivnog sudjelovanja u nastavi i konzultacijama (30% konačne ocjene).
Obavezna literatura
- Gilles Deleuze, Hladno i okrutno. Predstavljanje Sachera-Masocha (prev. Mirna Šimat). Zagreb: Meandar Media, 2017.
- Jacques Derrida, Sablasti Marxa. Stanje duga, rad tugovanja i nova Internacionala (prev. Srđan Rahelić). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2002.
- Sigmund Freud, On Murder, Mourning and Melancholia. London: Penguin, 2005. (ili njemačko izdanje)
- Tatjana Jukić, Revolucija i melankolija. Granice pamćenja hrvatske književnosti. Zagreb: Naklada Ljevak, 2011.
- Stanko Lasić, Struktura Krležinih Zastava. Zagreb: Liber, 1974.
Dopunska literatura
- Biti, Vladimir (2005). Doba svjedočenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi. Zagreb: Matica hrvatska.
- Caruth, Cathy, ur. (1995). Trauma. Explorations in Memory. Baltimore i London: The Johns Hopkins University Press.
- Deleuze, Gilles (1998). Essays Critical and Clinical. London i New York: Verso. (ili francusko izdanje)
- Felman, Shoshana i Dori Laub (1992). Testimony. Crises of Witnessing in Literature, Psychoanalysis, and History. New York i London: Routledge.
- Jukić, Tatjana (2019). "Hrvatski roman šezdesetih: od metafore prema parataksi”. Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 47. seminara Zagrebačke slavističke škole. Ur. Lana Molvarec, Tatjana Pišković. Zagreb: Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička škola. 111-122.
- Jukić, Tatjana (2024). „Novakova Ilirija Redux“. Croatica. 68. 2. 17-27.
- Kolanović, Maša (2011). Udarnik! Buntovnik? Potrošač...Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije. Zagreb: Naklada Ljevak.
- Milanko, Andrea (2024). Dalje treba misliti. Pripovjedna proza Slobodana Novaka. Zagreb: Durieux.
- Milanja, Cvjetko (1996). Hrvatski roman 1945.-1990. Nacrt moguće tipologije hrvatske romaneskne prakse. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
- Nemec, Krešimir (2003). Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. Školska knjiga: Zagreb.