Preskoči na glavni sadržaj

Mješovita metodologija u sociološkim istraživanjima

ISVU: 225517•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 30 sati
  • Metodičke vježbe: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Osposobiti polaznike/ice za prepoznavanje primjerenosti primjene mješovite metodologije u društvenim istraživanjima te za osmišljavanje, provedbu i interpretaciju rezultata istraživanja provedenog mješovitog metodologijom.

Sadržaj

  1. Pregled vrsta nacrta istraživanja mješovitom metodologijom s naglaskom na njihovoj primjeni u sociološkim istraživanjima društvenih pojava i procesa.
  2. Povijest i epistemologija istraživanja mješovitom metodologijom, epistemološke osnove pojedinih vrsta dizajna istraživanja i njihovih komponenti.
  3. Pregled istraživačkih tradicija koje se mogu podvesti pod „kvantitativne“ i „kvalitativne“ metode, uključujući metodu ankete, kvalitativnu i kvantitativnu analizu sadržaja, etnografiju, dubinske intervjue, polustrukturirane intervjue, fokusne grupe.
  4. Metode prikupljanja, analize, integriranja i izvještavanja podataka iz više izvora
  5. Odabir teme istraživanja i formiranje istraživačkih timova
  6. Definiranje predmeta i ciljeva istraživanja
  7. Izrada teorijsko–konceptualnog nacrta istraživanja
  8. Izrada teorijsko–konceptualnog nacrta istraživanja
  9. Izrada mjernih instrumenata i pratećih dokumenata
  10. Izrada mjernih instrumenata i pratećih dokumenata
  11. Prikupljanje podataka
  12. Prikupljanje podataka
  13. Obrada i analiza podataka
  14. Interpretacija podataka i pisanje izvještaja
  15. Prezentacija rezultata istraživanja

Ishodi učenja

  1. Identificirati epistemološke i filozofske pretpostavke kvalitativnih, kvantitativnih i mješovitih metoda i pristupa istraživanju društvenih pojava i procesa
  2. Preispitati prikladnost mješovite metodologije za odgovaranje na postavljena istraživačka pitanja
  3. Dizajnirati istraživanja mješovitom metodologijom i odabrati uzorak primjeren za specifičnu temu, svrhu i ciljeve istraživanja
  4. Integrirati i analizirati prikupljene podatke kako bi se odgovorilo na postavljeno istraživačko pitanje u istraživačkom izvještaju
  5. Prezentirati i komentirati kvalitetu nalaza dobivenih mješovitom metodologijom

Metode podučavanja

Predavanja, prezentacije primijenjenih mješovitih metoda istraživanja od strane nastavnica i gosta stručnjaka te studentska izlaganja i diskusije vezane uz odabranu temu istraživanja. Studenti će u grupnom radu osmisliti i provesti istraživanje primjenom mješovite metodologije uz mentorstvo nastavnica/ka.

Metode ocjenjivanja

Ocjena se utvrđuje na temelju: (1) usmene obrane pismenog rada (2) kvalitete zadanih zadataka. Kriteriji i način bodovanja pismenih radova i zadataka unaprijed su definirani i poznati sudionicima.

Obavezna literatura

  1. Creswell, J. W. i Clark, V. L. P. (2017). Designing and conducting mixed methods research. Sage publications.
  2. Schoonenboom, J. i Johnson, R. B. (2017). How to construct a mixed methods research design. KZfSS Kölner Zeitschrift für Soziologie und Sozialpsychologie, 69(2), 107-131.
  3. Sekol, I. i Maurović, I. (2017). Miješanje kvantitativnog i kvalitativnog istraživačkog pristupa u društvenim znanostima - miješanje metoda ili metodologija?. Ljetopis Socijalnog Rada, 24(1): 7-32.
  4. Teddlie, C. i Tashakkori, A. (2009). Foundations of mixed methods research: Integrating quantitative and qualitative approaches in the social and behavioral sciences. Sage.
  5. Yardley, L. i Bishop, F. (2008). Mixing qualitative and quantitative methods: A pragmatic approach. The Sage handbook of qualitative research in psychology, 352-370.

Dopunska literatura

  1. Bernardi, L., Keim, S., & Von der Lippe, H. (2007). Social influences on fertility: A comparative mixed methods study in Eastern and Western Germany. Journal of mixed methods research, 1(1), 23-47.
  2. Johnson, R. B., i Onwuegbuzie, A. J. (2004). Mixed methods research: A research paradigm whose time has come. Educational researcher, 33(7), 14-26.
  3. Johnson, R. B., Onwuegbuzie, A. J., i Turner, L. A. (2007). Toward a definition of mixed methods research. Journal of mixed methods research, 1(2), 112-133.
  4. Klasnić, K., Kunac, S., i Rodik, P. (2020). Uključivanje Roma u hrvatsko društvo žene, mladi i djeca. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.
  5. Kunac, S., Klasnić, K., i Lalić, S. (2018). Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka. Centar za mirovne studije.
  6. Lucić, D., Vukić, J. i Marčetić, I. (2020). Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša. Zagreb: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.
  7. Mertens, D. M. (2007). Transformative paradigm: Mixed methods and social justice. Journal of mixed methods research, 1(3), 212-225.
  8. Onwuegbuzie, A. J., Bustamante, R. M., i Nelson, J. A. (2010). Mixed research as a tool for developing quantitative instruments. Journal of mixed methods research, 4(1), 56-78.
  9. Teddlie, C., i Yu, F. (2007). Mixed methods sampling: A typology with examples. Journal of mixed methods research, 1(1), 77-100.
  10. Ungar, M., i Liebenberg, L. (2011). Assessing resilience across cultures using mixed methods: Construction of the child and youth resilience measure. Journal of Mixed Methods Research, 5(2), 126-149.
  11. Woolley, C. M. (2009). Meeting the mixed methods challenge of integration in a sociological study of structure and agency. Journal of Mixed Methods Research, 3(1), 7-25.