Lingvistički opis švedskog jezika 1

Nastavnici

• Goranka Antunovićizv. prof.dr.sc.(Nositelj)
• Ante Petrovićv. asist.dr.sc.

Cilj

Sadržaj

1. uvod u kolegij; morfologija, morfem, riječ; leksikon i njegove promjene; nasljeđenice, posuđenice
2. posuđenice u švedskom standardu i u tzv. švedskom iz predgrađa, adaptacija posuđenica
3. tvorba riječi u švedskom: slaganje, izvođenje; tvorba riječi u švedskom: retrogradno izvođenje, konverzija, kraćenje
4. derivacija i fleksija, oblici riječi, gramatičke kategorije; morfološka tipologija jezika, morfološke univerzalije
5. vrste riječi i njihovo utvrđivanje; švedske imenice; švedske imenice i s njima povezane kategorije
6. imenice, vlastita imena
7. švedski pridjevi i s njima povezane kategorije; švedski pridjevi, pro-riječi
8. švedske zamjenice
9. švedske zamjenice; ponavljanje i vježbe; švedski glagoli i s njima povezane kategorije
10. kolokvij, gradivo zaključno sa zamjenicama
11. švedski glagoli i s njima povezane kategorije; švedski glagoli, participi
12. švedski prilozi, prijedlozi
13. koordinacija i subordinacija, nezavisni i zavisni veznici; glavni i redni brojevi, usklici; zadaci o vrstama riječi
14. monosemija, polisemija, leksički odnosi prema značenju
15. leksički odnosi prema značenju i prema formi; ponavljanje i zaključivanje kolegija

Ishodi učenja

1. Student će moći opisati, koristeći švedsku i hrvatsku terminologiju, bitne lingvističke pojave na morfološkoj razini te ih ilustrirati švedskim primjerima i primijeniti u vlastitoj analizi;
2. objasniti sastav švedskog leksika s obzirom na porijeklo riječi, definirati vrste poruđenica, ilustrirati ih primjerima te opisati povijest posuđivanja leksika u švedskom
3. opisati, prepoznati i primijeniti postupke za tvorbu novih riječi u švedskom;
4. odgovarajućom lingivstičkom terminologijom opisati leksičke odnose u vokabularu te ih ilustrirati švedskim primjerima
5. opisati kriterije za utvrđivanje vrste riječi i primijeniti ih na pojedine vrste riječi u švedskom;
6. navesti i objasniti inherentne, kongruencijske i konfiguracijske gramatičke kategorije povezane s pojedinom vrstom riječi u švedskom;
7. koristiti sveučilišne udžbenike na švedskom jeziku na teme uključene u kolegij.

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Bolander, Maria. 2001 /2005/. Funktionell svensk grammatik, Stockholm: Liber AB, poglavlje 4, 5, 2.1
2. Enström, I. 2010 /2016/. Ordens värld; Svenska ord – struktur och inlärning. Hallgren & Fallgren, str. 89-136
3. Josefsson, Gunlög. 2009 /2011/.Svensk universitetsgrammatik för nybörjare,str. 65-112
4. Teleman, Ulf.; Hellberg, Staffan i Andersson, Erik. 1999. Svenska Akademiens grammatik 2: Ord, pogl. 1, https://svenska.se/SAG_Volym_2.pdf
5. Thorell, O. 1984. Att bilda ord, Skriptor, str. 9-14, 49-71,125-132

Dopunska literatura

1. Andersson, Erik. 1993. Grammatik från grunden, En koncentrerad svensk satslära, Hallgren & fallgren. str. 9 -- 53
2. Holmes, Phillip - Hinchliffe, Ian 1994/ 2003/ Swedish - A Comprehensive Grammar, London - New York: Routledge, poglavlja 1 - 8
3. Hultman, T.G. 2003 Svenska Akademiens Språklära, Stockholm: Svenska Akademien, poglavlja 2 - 9
4. Källström, Roger. 2012. Svenska i kontrast. Lund: Studentlitteratur
5. Marković, Ivan. 2018. Uvod u jezičnu morfologiju. Zagreb: Disput.
6. Teleman, Ulf.; Hellberg, Staffan i Andersson, Erik. 1999a. "Termförklaringar och sakregister" u: Svenska Akademiens grammatik 1: Inledning; Register. Stockholm: Svenska Akademien. https://svenska.se/SAG_Volym_1.pdf, str.
7. Teleman, Ulf.; Hellberg, Staffan i Andersson, Erik. 1999b. Svenska Akademiens grammatik 2: Ord, pogl. 1, https://svenska.se/SAG_Volym_2.pdf