Preskoči na glavni sadržaj

Leksik, korpus, rječnik: modeliranje jezičnih podataka u e-leksikografiji

ISVU: 295670•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Satnica
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija upoznati studente s procesima planiranja, prikupljanja i modeliranja jezičnih podataka u suvremenoj elektroničkoj leksikografiji. Kolegij obuhvaća teorijske osnove funkcionalne i korpusne elektroničke leksikografije, odabir i prikupljanje jezičnog materijala iz korpusa i alata umjetne inteligencije te načela strukturiranja podataka u standardiziranim digitalnim formatima. Posebna se pozornost posvećuje razumijevanju uloge rječnika i digitalnih jezičnih resursa u informacijskom dobu te razvoju praktičnih vještina za izradu prototipa elektroničkog rječnika u suvremenim leksikografskim alatima. Konačan je cilj kolegija razviti kompetenciju studenata u prepoznavanju kvalitetnog i pouzdanog leksikografskog sadržaja, u njegovoj kritičkoj i profesionalnoj upotrebi te u samostalnoj izradi takvog sadržaja od početne do završne faze.

Sadržaj

  1. Uvod u elektroničku leksikografiju. Područje, ciljevi i izazovi suvremene e-leksikografije; rječnici u informacijskom dobu.
  2. Funkcionalna i korpusna e-leksikografija. Načela odabira jezičnih podataka; kriteriji sadržaja, opsega i korisničkih potreba.
  3. Izvori jezičnih podataka. Vrste korpusa, mrežni resursi i umjetna inteligencija kao izvor jezičnih podataka; pouzdanost i ograničenja.
  4. Korpusna revolucija i primjena u leksikografiji. Konkordancije, kolokacije, frekvencijski podaci; metodologija prikupljanja podataka.
  5. Praktični rad s korpusima. Pretraživanje korpusa (Sketch Engine); ekstrakcija leksičkih informacija; izrada mini-korpusa.
  6. Digitalizacija rječnika. Retrodigitalizacija i transformacija tiskanih rječnika; metode i ograničenja.
  7. Izvorno elektronički (born-digital) rječnici. Koncepti i prednosti digitalnog oblikovanja; povezivanje s korpusima i mrežnim resursima.
  8. Strukturiranje rječničkih podataka. Mikrostruktura i makrostruktura u digitalnom okruženju; načela organizacije unosa.
  9. Standardi za modeliranje podataka. XML i rani standardi (TEI); suvremeni modeli (DMLex).
  10. Digitalni formati i interoperabilnost. Osnovni digitalni formati za zapis rječničkih podataka (XML, JSON) i mogućnosti njihove prilagodbe različitim digitalnim sustavima.
  11. Leksikografski alati i softverska rješenja. TLex, institucionalni alati, Lexonomy, DMLex: razlike, prednosti, primjena.
  12. Dizajn sučelja digitalnih rječnika. Korisničke potrebe, navigacija, vizualizacija, interaktivne funkcije i multimodalnost.
  13. Evaluacija leksikografskih rješenja. Analiza postojećih e-rječnika: struktura, funkcionalnost, tehnološka izvedba.
  14. Radionica: izrada prototipa rječnika. Definiranje polja, unos podataka, povezivanje s primjerima; rad u Lexonomyju.
  15. Predstavljanje studentskih prototipova i završna rasprava. Integracija stečenih znanja; refleksija o e-rječniku današnjice.

Ishodi učenja

  1. razumjeti i kritički prosuđivati teorijske temelje funkcionalne i korpusne elektroničke leksikografije te ulogu e-rječnika u suvremenom tehnološkom okruženju
  2. prikupiti i evaluirati jezične podatke iz korpusa, mrežnih resursa i alata umjetne inteligencije
  3. primijeniti korpusne metode i postupke obrade tekstova u analizi jezične upotrebe i odabiru leksikografski relevantnih informacija
  4. opisati i primijeniti digitalne formate i standarde za modeliranje rječničkih podataka
  5. izraditi i prezentirati prototip elektroničkog rječnika

Obavezna literatura

  1. Fuertes-Olivera, Pedro A. 2025. A Guide to Practical Online Lexicography. London: Routledge.
  2. Annette Klosa-Kückelhaus i Carole Tiberius. The Lexicographic Process Revisited. International Journal of Lexicography, Vol. 38 (1): 1–12. https://doi.org/10.1093/ijl/ecae016
  3. Filipović Petrović, Ivana i Jelena Parizoska. 2022. Elektronički rječnici u informacijsko doba: primjeri rješenja u rječnicima hrvatskoga i drugih jezika. Studia lexicographica, 16 (31), 111–134. https://doi.org/10.33604/sl.16.31.5
  4. Štrkalj Despot, Kristina i Christine Möhrs. 2015. Pogled u e-leksikografiju. Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 41 (2), 329–353.
  5. Měchura, Michal. Introducing Lexonomy: an open-source dictionary writing and publishing system. 2017. U: I. Kosem, C. Tiberius, M. Jakubíček, J. Kallas, S. Krek, V. Baisa. Electronic lexicography in the 21st century: Proceedings of eLex 2017 conference. Leiden: Lexical Computing, 662– 679.

Dopunska literatura

  1. Granger, Sylviane i Magali Paquot, ur. 2012. Electronic Lexicography. Oxford: Oxford University Press. https://doi.org/10.1093/acprof:oso/9780199654864.001.0001.
  2. Jakubíček, Miloš i Michael Rundell. 2023. The End of Lexicography? Can ChatGPT Outperform Current Tools for Post-Editing Lexicography? U: Electronic Lexicography in the 21st Century: Proceedings of the eLex 2023 Conference, 518–533.
  3. Kilgarriff, Adam, Vít Baisa, Jan Bušta, Miloš Jakubíček, Vojtěch Kovář, Jan Michelfeit, Pavel Rychlý i Vít Suchomel. 2014. The Sketch Engine: Ten Years On. Lexicography: Journal of ASIALEX 1 (1): 7–36.
  4. Data Model for Lexicography Version 1.0. Ur.: David Filip, Miloš Jakubíček, Simon Krek, John McCrae i Michal Měchura. 29. travnja 2025. OASIS OASIS Standard. https://docs.oasis-open.org/lexidma/dmlex/v1.0/dmlex-v1.0.html.
  5. Rambousek, Adam, Miloš Jakubíček i Iztok Kosem. 2021. New Developments in Lexonomy. U: Electronic Lexicography in the 21st Century: Proceedings of the eLex 2021 Conference, ur.: Iztok Kosem et al., 455–462. Brno: Lexical Computing CZ.