Preskoči na glavni sadržaj

Latinska paleografija

ISVU: 124439•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Vježbe u praktikumu: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Studenti će dobiti uvid u mogućnosti korištenja dokumenata kao relevantnih povijesnih vrela, upoznat će se s najvažnijom literaturom i metodologijom znanstveno-stručne interpretacije uz svladavanja paleografije kao praktične vještine i stjecanje teoretskog znanja. Predviđeno je praktično svladavanje (transkribiranje) odabrane građe, rad u arhivima, bibliotekama i sl.

Sadržaj

  1. Uvod.
  2. Pojam, cilj i metoda latinske paleografije.
  3. Postanak i razvoj latinske paleografije, osobito u Hrvata.
  4. Materija rukopisa.
  5. Oblik rukopisa.
  6. Razvoj latinskog pisma.
  7. Klasifikacija i opća periodizacija latinskog pisma.
  8. Pisma rimskog razdoblja.
  9. Srednjovjekovna pisma.
  10. Kratice.
  11. Beneventana.
  12. Karolina.
  13. Gotica.
  14. Humanistika.
  15. Arhiv

Ishodi učenja

  1. Visoka razina artikuliranja istraživačkih pitanja.
  2. Visoka razina razvijanja kritičke svijesti u znanstvenom diskursu.
  3. Visoka razina kompetentnog analiziranja povijesnih izvora.
  4. Visoka razina kompetentnog analiziranja historiografske literature.
  5. Visoka razina prezentacije preliminarnih i završnih istraživačkih rezultata.
  6. Visoka razina transfera stečenih znanja i kompetencija.
  7. Visoka razina razvijenosti organizacijskih vještina.
  8. Oblikovati argumente o prošlosti pomoću različitih izvora i dokaza.
  9. Primijeniti znanja i vještine u korištenju specifičnih alata potrebnih za proučavanje dokumenata iz određenog razdoblja (npr. pomoćne povijesne znanosti, uporaba drevnih jezika i pisama).
  10. Primijeniti znanja stranih jezika u pisanju različitih vrsta historiografskih radova.

Metode podučavanja

Nastava se odvija kroz predavanja i seminarski rad odnosno praktične vježbe, po mogućnosti i u arhivu. U okviru ovoga predmeta obrađuje se povijest i razvoj latinskoga pisma odnosno latinska paleografija čije poznavanje predstavlja temelj za izučavanje srednjovjekovlja općenito, pa tako i hrvatskoga. U okviru predmeta obrađuju se osnovni pojmovi, naglasak je na samom svladavanju praktičnih vještina što podrazumijeva rad na povijesnim vrelima. Uvod. Pojam, cilj i metoda latinske paleografije. Postanak i razvoj latinske paleografije, osobito u Hrvata. Materija rukopisa, oblik rukopisa. Razvoj latinskog pisma. Klasifikacija i opća periodizacija latinskog pisma. Pisma rimskog razdoblja. Srednjovjekovna pisma. Kratice. Beneventana. Karolina. Gotica. Humanistika.

Metode ocjenjivanja

Konačna ocjena donosi se na temelju redovitosti pohađanja nastave (20%), aktivnosti u nastavi (20%) i usmenog ispita (60%)

Obavezna literatura

  1. STIPIŠIĆ, Jakov, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica, izd. Školska knjiga, Zagreb 31991. (ili izdanja: iz 1972. i 21985.)
  2. ŠANJEK, Franjo, Osnove latinske paleografije hrvatskog srednjovjekovlja, izd. Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1996.
  3. NOVAK, Viktor, Latinska paleografija, Univerzitet u Beogradu, izd. Naučna knjiga, Beograd 1952. (ili druga izdanja 1966., 1980., 1987., 1991.)
  4. NOVAK, Viktor, Scriptura Beneventana s osobitim obzirom na tip dalmatinske beneventane. Paleografijska studija, izd. Tisak Tipografije d.d., Zagreb 1920.
  5. CAPPELLI, Adriano, Lexicon abbreviaturarum. Dizionario di abbreviature latine ed italiane. Usate nelle carte e codici specialmente del medio-evo riprodotte con oltre 14000 segni incisi: con l'aggiunta di uno studio sulla brachigrafia medioevale, un prontuario di Sigle Epigrafiche, l'antica numerazione romana ed arabica ed i segni indicanti monete, pesi, misure, etc., izd. Ulrico Hoepli, Milano 1996. (pretisak izdanja iz 1929. g.)