Preskoči na glavni sadržaj

Kulturni krajolik

ISVU: 295562•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Nabrajanje i argumentirano obrazlaganje tipova kulturnog krajolika. Uspoređivanje s europskim kontekstom. Korištenje temeljne znanstvene terminologije. Samostalna izrada pismenih seminarskih radova.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje - kategorije kulturne baštine
  2. Opća povijest zaštite kulturne baštine
  3. Podrijetlo i određenje pojmova krajolik i kulturni krajolik
  4. Vrste, sastavnice i obilježja krajolika
  5. Razvoj koncepta kulturnog krajolika u međunarodnim poveljama
  6. Pravna zaštita krajolika u svijetu i u Hrvatskoj
  7. Kategorije i vrste kulturnih krajolika
  8. Metode prepoznavanja i dokumentiranja kulturnog krajolika
  9. Sustav vrednovanja kulturnog krajolika
  10. Zaštita, planiranje i upravljanje kulturnim krajolikom
  11. Primjeri kulturnih krajolika u svijetu (studentski seminari) I
  12. Primjeri kulturnih krajolika u svijetu (studentski seminari) II
  13. Primjeri kulturnih krajolika u svijetu (studentski seminari) III
  14. Zaštićeni kulturni krajolici u Republici Hrvatskoj
  15. Zaključno predavanje

Ishodi učenja

  1. Izvesti analizu kulturnog krajolika kao tipa kulturne baštine.
  2. Razlikovatiprimarne i sekundarne izvore podataka.
  3. Prepoznati temeljne metodološke postupke iz povijesti konzervatorskog i restauratorskog djelovanja na nepokretnoj baštini.
  4. Razlikovati institucionalne oblike funkcioniranja povijesnoumletničke prakse od alternativnih modela kustoske prakse, marketinga i kulturne politike.
  5. Prikupiti relevantne podatke iz literature i izvora primjenjujući adekvatne metode i tehnike.
  6. Primijeniti stečeno znanje u rješavanju istraživačkih problema u radovima manjeg opsega.
  7. Koristiti temeljnu stručnu terminologiju.
  8. Znanja: nabrajanje i argumentirano tumačenje teorije i metode konzerviranja, prepoznavati kulturni krajolik, njegove karakteristike i kategorije, moći nabrojiti imena protagonista i važnih djela i dokumenata vezanih za taj pojam.
  9. Vještine: povezivanje teorijskih idejā s elementima stvarnosti na koje se odnose, usmeno i pismeno komuniciranje ideja, samostalno pisanje radova, stjecanje istraživačkih vještina.
  10. Kompetencije: sposobnost analiziranja i sintetiziranja izvornih tekstova i arhivske građe.

Metode podučavanja

Predavanje i seminarski rad

Metode ocjenjivanja

Pohađanje, kvaliteta seminarskog rada, pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Dumbović Bilušić, Biserka, Krajolik kao kulturno naslijeđe – metode prepoznavanja, vrednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2015.
  2. UNESCO World Heritage Centre, Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention, 2015.; http://whc.unesco.org/archive/opguide05-annex3-en.pdf
  3. UNESCO, Kulturni krajolici upisani na Popis svjetske baštine, http://whc.unesco.org/en/culturallandscape/
  4. Zaštićeni kulturni krajolici u Republici Hrvatskoj, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

Dopunska literatura

  1. Sauer, Carl: The Morphology of Landscape, University of California Publications in: Geography, vol 2., n. 2, Berkeley 1925.
  2. Euler-Rolle, Bernd: Die Entdeckung der historischen Kulturlandschaft seit Max Dvořák und ihre Konsequenzen für die Denkmalpflege, u: Historische Kulturlandschaft und Denkmalpflege, Jahrestagung im Bamberg, AKTLD, 2010, 120-128.
  3. Hubel, Achim, Die Entdeckung der historischen Kulturlandschaft – eine Einführung in das Tagungsthema, u: Historische Kulturlandschaft und Denkmalpflege, Jahrestagung im Bamberg, AKTLD, 2010, 14-19.