Preskoči na glavni sadržaj

Komparativna književnost: Klasicizam: između ljubavi i dužnosti

ISVU: 78333•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Primjeniti književnoznanstvene metode u analizi i interpretaciji razdoblja povijesti književnosti. Prepoznati i opisati relevantna obilježja razdoblja i književnih tekstova. Analiza književnih pojava u odnosu na srodne kulturne fenomene i analiza različitih oblika komunikacije između književnosti i kultura. Svi navedeni segmenti kolegija namijenjeni su stjecanju temeljnih parametara književne analize općega usmjerenja.

Sadržaj

  1. Konstitucija kolegija
  2. Uvod u područje
  3. Metodologija
  4. Stručno nazivlje / pojmovnik
  5. Polazišta
  6. Stanje istraživanja I
  7. Stanje istraživanja II
  8. Kontekst
  9. Provedba teme
  10. Rad na primjerima I
  11. Rad na primjerima II
  12. Prezentacija seminarskih radova I
  13. Prezentacija seminarskih radova II
  14. Završna razmatranja
  15. Evaluacija

Ishodi učenja

  1. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnopovijesnom razdoblju, te rodu i vrsti
  2. prepoznati i opisati relevantna obilježja pojedinih razdoblja povijesti hrvatske književnosti, kao i njihove reprezentativne književne tekstove, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst
  3. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  4. analizirati književne pojave u odnosu na srodne fenomene u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi, te razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura
  5. čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem jednom svjetskom jeziku
  6. samostalno provesti istraživanje na temelju relevantne primarne i sekundarne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku
  7. procijeniti vlastite interese i kompetencije te odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja

Metode podučavanja

interaktivno + ex cathedra + audiovizualno

Metode ocjenjivanja

pisano i usmeno

Obavezna literatura

  1. Nicolas Boileau: Pjesničko umijeće, Split 1982.; Matica hrvatska, 1999.
  2. Jere Tarle: Predgovor. U: P. Corneille: Cid, Zagreb, 1999.
  3. Jere Tarle: Predgovor. U: J. Racine: Fedra, Zagreb, 1999.
  4. Cvijeta Pavlović: Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012.
  5. Aristotel: O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005.
  6. izborna literatura: vidjeti opis kolegija u sustavu Omega

Dopunska literatura

  1. Roland Barthes: Sur Racine, Édition du Seuil, Paris 1963., 1965., 1979.
  2. Nikola Batušić: Uvod u teatrologiju, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1991. – Kazališni prostor (17. stoljeće)
  3. Northrop Frye: Anatomija kritike: četiri eseja, Goldenmarketing, Zagreb, 2000. – Teorija mita: uvod, Mit jeseni: tragedija
  4. Siegfried Melchinger: Povijest političkog kazališta, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1989. – Le Grand Siècle – Corneille
  5. Friedrich Nietzsche: Rođenje tragedije, Grafički zavod Hrvatske, 1983.
  6. Horacije: Satire i epistule, Zagreb 1958.
  7. Robert Pignarre: Povijest kazališta, Matica hrvatska, Zagreb 1970. – Kazalište francuskog klasicizma
  8. Antun Polanšćak: Od povjerenja do sumnje – Problemi francuske književnosti, Naprijed, Zagreb 1946-1966.
  9. Povijest književnih teorija, SNL, Zagreb 1979. – Corneille: «Rasprava o trima jedinstvima»; Pope, Lessing, Johnson, Schiller
  10. George Steiner: Smrt tragedije, Cekade, Zagreb, 1979.
  11. Z. Škreb i A. Stamać: Uvod u književnost, Globus, Zagreb 1986. – Viktor Žmegač: Književni sustavi i književni pokreti; Zdenko Škreb: Pojmovi poetika u povijesnom slijedu
  12. Mirko Tomasović: O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji, Mladost, Zagreb 1978. – Boileauovo «Pjesničko umijeće»