Preskoči na glavni sadržaj

Javna skulptura od antike do suvremenosti

ISVU: 280561•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija sa studentima proučiti povijest javnih spomenika od antičkog razdoblja do danas na karakterističnim primjerima. Naglasak će biti na povijesti javnih spomenika u Hrvatskoj s referencama na situaciju u europskom i svjetskom kontekstu. Posebna će se pozornost posvetiti pitanjima politike sjećanja, uklanjanja spomenika, a s ciljem razvoja kritičkog mišljenja o upravljanju javnim prostorima.

Sadržaj

  1. Javni spomenici u antici i kasnoj antici
  2. Javni spomenici u srednjem vijeku
  3. Javni spomenici u renesansi
  4. Javni spomenici u baroku
  5. Javni spomenici u 19. stoljeću – klasicizam, romantizam
  6. Javni spomenici u 19. stoljeću – historicizam, secesija
  7. Kolokvij
  8. Javni spomenici u 20. stoljeću
  9. Javni spomenici u 20. i 21. stoljeću
  10. Predavanje vanjskog suradnika o javnim spomenicima u Hrvatskoj u 20. stoljeću
  11. Javni spomenici u 20. stoljeću (terenska nastava)
  12. Javni spomenici u 20. stoljeću (terenska nastava)
  13. Javni spomenici u 20. stoljeću (terenska nastava)
  14. Javni spomenici u 20. stoljeću (terenska nastava)
  15. Drugi kolokvi

Ishodi učenja

  1. Analizirati stilske mjene u skulpturi od antike do danas
  2. Primijeniti znanja o povijesti skulpture u Europi na hrvatskim primjerima
  3. Razvijati kritičku analizu odnosa javnih spomenika prema urbanom okruženju
  4. Razvijati kritičko mišljenje o kontroverznim epizodama povijesti javne skulpture
  5. Proučavati javnu skulpturu u društvenom kontekstu
  6. Vrednovati domaću likovnu baštinu u odnosu na ostvarenja većih umjetničkih središta

Metode ocjenjivanja

Dva kolokvija i/ili ispit na kraju (75% ocjene), izrada i/ili izlaganje seminarskog rada (15% ocjene).

Obavezna literatura

  1. Milan Pelc, Renesansa, Zagreb: Naklada Ljevak, 2007. (odabrana poglavlja)
  2. Anđela Horvat, Radmila Matejčić i Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber et al., 1982. (odabrana poglavlja)
  3. Sanja Cvetnić, Ikonografija nakon Tridentskoga sabora i hrvatska likovna baština, Zagreb: FF press, 2007. (odabrana poglavlja)
  4. Andrew Causey, Sculpture Since 1945, Oxfor University Press, 1998.
  5. Grgo Gamulin, Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1999.
  6. W.J.T. Mitchell (ur.) Art and the public sphere, The University of Chicago Press, 1992.
  7. Duško Kečkemet, „Javni spomenici u Hrvatskoj do drugog svjetskog rata“, Život umjetnosti, 2 (1966.), 3–16.
  8. Sanja Horvatinčić, Beti Žerovc, Shaping Revolutionary Memory: the production of monuments in socialist Yugoslavia, Ljubljana; Berlin: Igor Zabel Association for Culture and Theory; Archive Books, 2023.
  9. Davorin Vujčić, „Majstorske radionice likovnih umjetnosti: Majstorska radionica Antuna Augustinčića“, Anali Galerije Antuna Augustinčića, 26 (2007.), 35–86.
  10. Prezentacije s predavanja (dostupne putem Omege)

Dopunska literatura

  1. Thomas Houlton, Monuments as Cultural and Critical Objects. From Mesolithic to Eco-Queer, New York, 2022.
  2. Kiril Stanilov, ur., The Post-Socialist City: Urban Form and Space Transformations in Central and Eastern Europe after Socialism, Dordrecht: Springer, 2007.
  3. Carlos Vazquez, Cities After Crisis. Reinventing Neighborhood Design from the Ground-Up, Taylor & Francis, 2022.