Preskoči na glavni sadržaj

Hrvatsko modernističko i postmodernističko pjesništvo

ISVU: 118116•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Opisati posebnosti modernizma i postmodernizma u kulturi i umjetnostima 20-og stoljeća, a potom posebnosti njima pripadajućih književnih poetika. Na reprezentativnom korpusu hrvatske lirike od Matoša i Vidrića do Maleša i Anke Žagar promatrat će se razvoj koncepata i ideja poput: autora, reprezentacije, čitatelja, identiteta, fikcije, zbilje, lijepog, smisla, izvornosti, lirike, kanona, žanra, umjetničke vrijednosti, imaginacije, književne politike, itd. Usporednim čitanjem književnoteorijskih i lirskih tekstova pristupit će se razumijevanju institucije književnosti i njezine uloge u individualnom razvoju i razvoju društva.

Sadržaj

  1. Uvod (I): moderna i modernizam Opis pojmova, prikaz razvoja epohe te temeljnih paradigmatskih obilježja u kuturi, ekonomiji, filozofiji, znanosti i politici.
  2. Uvod (II): postmoderna i postmodernizam Opis pojmova, prikaz razvoja epohe te temeljnih paradigmatskih obilježja u kuturi, ekonomiji, filozofiji, znanosti i politici.
  3. Uvod (III): što je lirika i kako je čitati? Definiranje roda lirike i mogućih načina njezina čitanja. Opis različitih povijesnih i analitičkih pristupa. Promjene u studiju lirike.
  4. Uvod (IV): ogledna analiza Pristup pjesničkom tekstu i mogućnosti analitičkog čitanja. Pedagoški, poetički i teorijski pristup.
  5. Pojam i problem reprezentacije (I) Prikazivanje ili reprezentacija središnji je problem postmodernističkih teorija, ali i hrvatske postmodernističke lirike. Cilj je teorijska analiza problema i razgraničavanje posebnosti modernističkog i postmodernističkog prikaza na primjeru oglednih tekstova hrvatske lirike.
  6. Pojam i problem reprezentacije (II) Prikazivanje ili reprezentacija središnji je problem postmodernističkih teorija, ali i hrvatske postmodernističke lirike. Cilj je teorijska analiza problema i razgraničavanje posebnosti modernističkog i postmodernističkog prikaza na primjeru oglednih tekstova hrvatske lirike.
  7. Kolokvij Pismeno propitivanje obrađenoga gradiva. Test i usporedna analiza dvaju pjesničkih tekstova, modernističkog i postmodernističkog, s aspekta problema reprezentacije.
  8. Pojam i problem autora Promatraju se načini stilizacije uloge autora u modernističkim i postmodernističkim lirskim tekstovima: od romantičarskog pjesnika-genija do bartovskog skriptora.
  9. Pojam i problem identiteta Analiziraju se različiti pogledi na pojam i problem identiteta u modernističkoj i postmodernističkoj lirici, uključujući rodne, nacionalne ili “čudne“ poglede na problem.
  10. Pojam i problem apostrofe Figura apostrofe povezana je s ranije obrađenim problemima reprezentacije, autora i identiteta. Njezinom će se analizom ti problemi dodatno usložniti te će se pokušati odgovoriti na pitanje o naravi lirike.
  11. Modernistička negacija prošlosti i povijesti vs postmodernistička analiza pri-povijesti Promatra se poseban odnos prema tradiciji uspostavljen modernističkim i postmodernističkim lirskim tekstovima. Negacija prošlosti vs njezina dekonstrukcija.
  12. Ujevićeva Kolajna ili Šimićeve pjesme o tijelu kao paradigmatski modernistički lirski tekst Analiza tekstova s posebnim naglaskom na tipično modernističke aspekte lirike. Problem autora, čitatelja, odnosa traume i estetske vrijednosti, traume i tijela te traume i književne politike.
  13. Dragojevićeve pjesme u prozi ili mikroeseji: paradigmatski postmodernistički transrodni tekst Analiza pjesama u prozi ili mikroeseja s posebnim naglaskom na tipično postmodernističke aspekte “lirike”. Odnos estetike i epistemologije, jezika i identiteta, vrijednosti i institucije.
  14. Zaključak, ponavljanje i priprema za drugi kolokvij Sažimanje gradiva, ponavljanje, analiza tekstova. Najava kolokvija.
  15. Kolokvij Pismeno propitivanje ukupnog gradiva. Test i usporedna analiza dvaju pjesničkih tekstova, modernističkog i postmodernističkog, s aspekta problema autora i identiteta.

Ishodi učenja

  1. analizirati tekstove hrvatske književnosti s obzirom na pripadnost određenom književnom razdoblju te rodu i vrsti
  2. kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i društveno-povijesnog konteksta
  3. primijeniti naučene spoznaje o znanosti o književnosti i književnopovijesnim razdobljima u analizi i tumačenju književnih djela
  4. povezati književne sadržaje s ostalim srodnim umjetničkom, znanstvenim i općekulturnim sadržajima na sinkronijskoj i dijakronijskoj razini

Metode podučavanja

Rasprava, rad na tekstu, samostalna analiza problema, provjera znanja

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit, pismeni ispit, seminarsko izlaganje

Obavezna literatura

  1. • Zvonimir Mrkonjić: Suvremeno hrvatsko pjesništvo, razdioba, Zagreb 1971.
  2. • Cvjetko Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. III, Zagreb 2003.

Dopunska literatura

  1. • Terry Eagleton, Književna teorija, Zagreb 1987.
  2. Linda Hutcheon: Poetike postmodernizma, Novi Sad 1996.