Preskoči na glavni sadržaj

Globalizacija i lokalne kulturne prakse

ISVU: 117956•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Ovaj kolegij ima za cilj upoznati studente sa sadržajem i temama koje se odnose na kulturu, identitet, globalizaciju i lokalnost, njihovu korelaciju, interakciju tradicijske i suvremene kulture i identiteta u globalizacijskim uvjetima te oponirajuće procese na relaciji globalizacija: lokalizacija. Studenti će se upoznati s teorijskim konceptima i pristupima istraživanju kulture, identiteta u starijoj i novijoj / novoj / znanstvenoj praksi / literaturi / u hrvatskoj etnologiji, slijedom toga recentnim teorijsko-metodološkim pristupima istraživanju istoga u etnologiji i kulturnoj antropologiji europske i američke provenijencije te znanstvenim pristupima istraživanju globalizacije. Na studijama slučaja, prema naputku i mentoriranju nastavnika, ali ipak odabiru studenta, kolegij ima za cilj poticati studente na promišljanje i raspravljanje o temi/tematici, potom poticati studente da iz ponuđene literature sami odaberu ili samoinicijativno pronalaze eklatantne primjere istoga (hrvatske, europske, svjetske), poticati raspravu o analizi identiteta i identifikacijskih procesa kako bi razvijali vještine samostalnoga osmišljavanja pristupa temi te napokon primjene znanja i sposobnosti, tj. demonstriranja znanja koja su stekli. Napokon, cilj je istražiti kulturološke parametre za opis i definiranje procesa identifikacije i globalizacije (tj. markantne faktore identiteta kao npr. jezik, religija, tradicijsko kulturno nasljeđe, suvremena kultura, komodifikacija, konzumerizam, amerikanizacija, europeizacija i sl.). Kolegijem se nadalje nastoji postići cjelovitije razumijevanje društvenih zbivanja i kulturnih procesa, naročito senzibiliziranje za pitanja odnosa moći u današnjem svijetu. Raspravlja se o tezama o deetnizaciji duštva, o globalnim trendovima koji su povezani s tematikom, analiziraju se lokalne kulturne prakse kao potpora ili otpor globalizaciji.

Sadržaj

  1. upoznavanje sa sadržajem kolegija i obrazloženje studentskih obaveza
  2. uvodni pojmovi (kultura, etnos, etnicitet, identitet, identitetske prakse, procesi i strategije identifikacijskih resursa, globalizacija, lokalnost, glokalizacija…)
  3. teorijsko-metodološki diskurs: pregled
  4. koncepti razvoja, globalizacije, kulture i identiteta
  5. migracije, dijaspora, transnacionalizam
  6. globalizacija, kultura kapitalizma i globalna kultura
  7. analiza studija slučaja (1)
  8. analiza studija slučaja (2)
  9. analiza studija slučaja (3)
  10. analiza studija slučaja (4)
  11. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (1)
  12. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (2)
  13. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (3)
  14. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (4)
  15. zaključna razmatranja i pripremanje za završni ispit

Ishodi učenja

  1. analizirati, usporediti i interpetirati koncepte i pristupe istraživanjima globalizacijskih i lokalizacijskih procesa
  2. kritički raspravljati o suvremenim primjerima globalizacijskih i lokalizacijskih procesa
  3. diskutirati i kritički raspravljati o oponentnosti globalizacije i lokalizacije
  4. primijeniti teorijske postavke u kvalitativnom istraživanju lokalnih kulturnih praksi u kontekstu globalizacije
  5. sintetizirati, kritički valorizirati te povezivati lokalne kulturne prakse s globalnim i lokalnim odnosima moći
  6. analizirati i komentirati kulturne raznolikosti u konkretnim društvenim kontekstima

Metode podučavanja

Korištene metode pri izvedbi kolegija su predavanja i seminari, upoznavanje s literaturom, video građom, sudjelovanje studenata kroz diskusiju, izlaganjem reakcijskih tekstova i seminarskih radova.

Metode ocjenjivanja

Sudjelovanje u nastavi s izlaganjem na zadanu temu (uvjet za ispit), seminarski rad na zadanu temu (uvjet za ispit) i završni ispit.

Obavezna literatura

  1. Lewellen, Ted C. 2002. The Anthropology of Globalization. Cultural Anthropology Enters the 21st Century. Westport, Connecticut, London: Bergin & Garvey.
  2. Inda, Jonathan Xavier and Renato Rosaldo. 2008. The anthropology of globalization: a reader. Malden: Blackwell.
  3. Steger, Manfred B. 2017. Globalization: a very short introduction. Oxford University Press
  4. Nederveen Pieterse, Jan. 2009. Globalization and culture: global mélange. Lanham, Maryland
  5. Steger, Manfred B. 2014. The SAGE handbook of globalization. Los Angeles: SAGE

Dopunska literatura

  1. Grbić Jadranka. 2004. “Jezični procesi, identitet i globalizacija”. Narodna umjetnost 41/2, str. 235-253.
  2. Gordon Mathews (editor): Globalization from Below - The Worlds Other Economy
  3. Castells, Manuel. 2002. Moć identiteta. Zagreb. Golden marketing.
  4. Crawford, David. 2008. Moroccan households in the world economy: labor and inequality in a Berber village. Baton Rouge: Louisiana State University Press.
  5. Weedon, Chris. 2004. Culture and Identity: narratives of difference and belonging. Berkshire: Open University Press.
  6. Čolić, Snježana. 2013. “Suvremena potrošačka kultura neoliberalnog kapitalizma i održivost. Globalni aspekti”. U: Potrošačka kultira i konzumerizam. Ur. S. Čolić. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, str. 13-24.
  7. Heller, Monica. 2003. „Globalization, the new economy and the commodification of language and identity“. Journal of Sociolingvistics 7, str. 473-492.
  8. Mesić, Milan. 1998. “Da li je multikulturalizam američki ‘kotao za taljenje’?. Revija za sociologiju br. 3-4, str. 209-224.
  9. Čapo Žmegač, Jasna. 2003. „Dva lokaliteta, dvije države, dva doma: transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu“. Narodna umjetnost 40/2, str. 117-130.
  10. Čapo Žmegač, Jasna. 2005. „Transnationalization and identification among youth of Croatian origin in Germany“. Narodna umjetnost 42/1, str. 9-24.